Kriza neminovna
58

Kako je (ne)rad državnog Doma naroda postala užarena politička tema i šta treba znati o pozadini

S. H.
Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba
Redovne sjednice Doma naroda Bosne i Hercegovine ne održavaju se izvjestan period te se s pravom može govoriti o svojevrsnoj političkoj krizi. Vanredne i hitne sjednice se s vremena na vrijeme zakažu i održe, ali bez redovnog zasjedanja mnogi važni akti ne mogu biti usvojeni.
Neodržavanje sjednica ovog zakonodavnog tijela neminovno će utjecati na brojne obaveze koje je BiH preuzela na sebe kada je riječ i prema EU, ali i kada je riječ o redovnom zakonodavstvu.

Ključni problem je negodovanje Kluba Bošnjaka (dva delegata SDA, jedan DF, jedan SBiH i jedan NiP), koji ne žele pristati na zakazivanje sjednice na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, kojeg predlaže SDS-ov Želimir Nešković.

Zakon je sporan jer predlaže da se strane sudije izbace iz Ustavnog suda, a da se umjesto dosadašnje prakse bira devet domaćih sudija, od čega bi se njih šest biralo u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i troje u Narodnoj skupštini RS-a. Još jedna sporna stvar je i prijedlog da se odluke donose većinom glasova, ali bi za svaku odluku morao glasati barem jedan sudija iz svakog konstitutivnog naroda i iz oba entiteta. To je suštinski uvođenje etničkog glasanja kod donošenja odluka.

Kod predlaganja ovog zakona simptomatično je nekoliko detalja. Prvo ovaj prijedlog forsira kadar SDS-a, koji je opozicija Miloradu Dodiku. A upravo je suština Dodikove politike izbacivanje stranih sudija i etnička kontrola kod donošenja odluka. Ranije poruke, koje su stizale iz SDS-a išle su u pravcu da Dodika i njegove najave žele istjerati na čistac, iako u praksi ovakvim potezima njemu čine uslugu.

Klub Bošnjaka stoga ne želi pristati na održavanje redovne sjednice na kojoj će se naći ova tačka, zbog bojazni da bi u ovom domu SNSD uz podršku HDZ-a mogao izglasati usvajanje ovog zakona. Takav zakon bi prije stupanja na snagu svakako morao biti usvojen i u Predstavničkom domu, za što su šanse minimalne ili ih i nema. No, strah Kluba Bošnjaka leži u tome da ako se jednom usvoji bilo koji zakon, to jača pregovaračku poziciju onoga ko insistira na tome.

Kako je problem eskalirao

Zbog odbijanja Kluba Bošnjaka da pristanu na održavanje sjednice na kojoj bi s erazmatrao ovaj zakon, oštro je reagovala Ambasada SAD-a, koja je to okarakterizirala blokadom i slanjem loše poruke te alibija SNSD-u za slične blokade. Stoga su se Amerikanci jučer oglasili oštrom porukom prije svega prema SDA, koja ima predsjedavajućeg Kluba, a potom i danas kada su kritkovali cijeli Klub Bošnjaka tvrdeći da to nije patriotizam.

Još jedan argument koji su koristili je očekivanje da ovaj zakon nema šanse da bude usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. S tim se složio i lider NiP-a Elmedin Konaković, koji je rekao da nije pametno blokirati Dom naroda, ističući da pristajanjem na održavanje sjednice treba "istjerati na čistac" HDZ u smislu podrške ovom zakonu.

No, kada se govori o ideji izbacivanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH treba naglasiti da su upravo HDZ i SNSD još 2020. godine pokrenuli ideju i uputili zakon u proceduru, koji podrazumijeva izbacivanje stranih sudija. Dakle i HDZ i SNSD, koji kontorlišu klubove Hrvata i Srba žele izbaciti strane sudije.

Klub Bošnjaka blokiranjem održavanja redovnih sjednica ujedno sprječava i razmatranje bilo kakvih drugih pitanja u redovnoj proceduri, što svakako usporava rad ovog zakonodavnog tijela. A Nešković još od marta ove godine insistira da ovaj zakon bude na dnevnom redu. A dvije su moguće opcije da se spriječi njegovo usvajanje.

Prva je da se blokira rad ovog tijela, što je rizik i blokada, a drugi je još jedan rizik, a to je da se vjeruje da HDZ neće podržati ovaj zakon ili da će on biti usvojen pa očekivati da u Predstavničkom domu neće biti usvojen. No, postavlja se pitanje koliko će makar usvajanjem u Domu naroda, ojačati ideje slabljenja integriteta Ustavnog suda.

U konačnici, kao solomonsko rješenje koje podrazumijeva neku vrstu političke garancije moglo bi se tražiti u dogovoru Amerikanaca, koji aktivno prate ovu temu sa Klubom Bošnjaka da odblokiraju rad ovog tijela, a da tom istom klubu garantuju ili izlobiraju kod HDZ-a da neće podržati taj zakon. Ako bi to uspjeli, onda bi mogli testirati dobru volju HDZ-a i u praksi dokazati da se kod ključnih pitanja za državu ne drže uz SNSD.

No, ako se zna da je i HDZ zajedno sa SNSD-om ranije predlagao zakon kojim se strane sudije izbacuju iz Ustavnog suda, onda je pozicija onih koji se protive tome prilično nezahvalna. I jedino što preostaje je blokada ili rizik da ovaj zakon neće proći u Predstavničkom domu.

U međuvremenu kriza rada ovog doma je neminovna.