Na početku razgovora je ukazao da se iza lažnih dojava može kriti više razloga.
Između ostalog, tu su psihološki i društveni faktori. Zatim, riječ može biti o ispitivanju sigurnosnih protokola te imitaciji i efektu domino.
Salkić ukazuje da je moguće da nakon jedne dojave koja privuče pažnju javnosti drugi počnu oponašati takve prijetnje iz zabave ili zbog osjećaja moći koju im to donosi.
Tu je, svakako i nedostatak adekvatnih kaznenih mjera.
"Inače, najbolje bi bilo da svaka škola ima pojačan sigurnosni protokol - kako pojačati tehnološku zaštitu, edukacija učenika i roditelja, psihološka podrška i saradnja IT stručnjaka sa školama. Najbitnije je da svaka škola dobije proceduru kada je riječ o email dojavi ili dojavi putem telefona, da tačno zna upute kako postupati", kaže nam Salkić.
Dodaje da je potrebno da škole budu upoznate sa korištenjem alata kojima se blokiraju svi sumnjivi mailovi.
"Korištenje naprednih firewall rješenja može pomoći u blokiranju sumnjivih emailova i internetskih aktivnosti povezanih s lažnim dojavama. Ovi alati pomažu u zaštiti školskih mreža i komunikacionih sistema", ističe Salkić.
Tu su i sistemi koji se koriste za filtriranje emaila, poput Proofpoint ili Barracuda, koji mogu analizirati dolazne emailove i blokirati sumnjive poruke ili one koje sadrže prijetnje.
"Ovi alati koriste naprednu analitiku i prepoznavanje obrazaca kako bi detektovali phishing i druge oblike prijetnji", objašnjava.
Kada je riječ o situaciji u Kantonu Sarajevo ističe da je preporučena upotreba alata poput ZeroFOX ili Social Sentinel koji mogu analizirati javne objave na društvenim mrežama, forume i emailove kako bi prepoznali prijetnje.
"Ovi alati koriste tehnologije za prepoznavanje obrazaca i analizu jezika kako bi se detektovale potencijalne prijetnje bombama ili nasiljem", kaže Salkić.
Govoreći o pozivima koji su upućeni sa telefona ističe da telekomunikacijski operateri mogu odrediti lokaciju pozivaoca koristeći tehniku triangulacije.
"Ova metoda koristi signale iz najmanje tri bazne stanice (mobitelski tornjevi) kako bi se locirala približna lokacija pozivaoca. Što je pozivalac bliže tornjevima, to će lokacija biti preciznija", navodi Salkić.
Ističe da je njegovo dugogodišnje iskustvo u forenzici pokazalo da u 80 slučajeva dojave šalju maloljetnici.
Zbog toga je, ističe, potrebno mnogo više uraditi na mjerama prevencije u školama.
Nesvakidašnji slučaj u Travniku: Supružnici ljekari isti dan postali specijalisti
