Raskid s Viaductom u bojama SNSD-a: Kako je svjesno rastao dug s kamatama do 110 miliona KM

Vlada RS sada se "pravi mrtva" iako su bezuslovno potpisali sporazum i preuzeli obavezu isplatiti dug.

I tada predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je 4. oktobra 2018. godine, prilikom otvaranja HE "Bočac 2" u Mrkonjić Gradu da donošenje odluka o strateškim projektima poput izgradnje HE Bočac 2 predstavlja čast, hrabrost, ali i obavezu. Ukoliko je želio ostati dosljedan svojim riječima, onda je prvo trebao imati hrabrost i ispuniti obavezu plaćajući dug kako bi sačuvao čast.

"Ljudi i politike vrijede onoliko koliko ostave iza sebe. Ovo je dio naše ukupne strategije razvoja", rekao je Dodik. A trenutno ostavljaju dug veći od 110 miliona KM, za koji nadaju da će platiti država BiH iako je RS, ponavljamo, potpuno preuzela obaveze plaćanje na sebe jer je sama i proizvela ogroman dug.

Prema pisanju banjalučkih medija od prije desetak godina, izgradnja HE Bočac je trebala koštati 5 miliona KM, ali je na kraju plaćena 42 miliona KM. Interesantno, radove je izvela firma "Integral inžinjering" koja je, kao i Dodik, godinama poslije završila pod američkim sankcijama upravo zbog povezanosti sa Dodikom.

Pravni zastupnik Viaducta Predrag Baroš prije nekoliko godina je kazao da je sud obavezao BiH kao tuženu stranu na isplatu novčanog iznosa od 39,8 miliona eura zajedno sa blizu 6 miliona dolara troškova.

"I pored toga određeno je da od momenta donošenja arbitražne odluke teče i određena kamata", naveo je Baroš.

Iako su znali da žalba nije ni dopuštena, vlast RS-a na čelu sa SNSD-om odlučila je odugovlačiti plaćanje znajući da će iznos duga samo rasti.

"Ukoliko uđemo bez argumenata u arbitražne sporove onda na već presuđeni iznos samo će nam se zaračunavati kamate za sav taj period koliko mi budemo sad to na neki način odugovlačili“, govorio je premijer RS-a Radovan Višković.

No, ministrica finansija Zora Vidović smatra da u odluci "ima jako puno nejasnoća."

"I nama ne pada na pamet da bilo kome šta plaćamo dok oni ne utvrde, prvo da li ćemo ići u reviziju, ako nećemo mora se utvrditi kome treba platiti", rekla je Vidović prije sedam godina. Ipak, očigledno da je samo njoj bilo "puno nejasnoća", pošto RS nakon svega danas mora platiti 110 miliona KM, a taj iznos će rast svakim danom neplaćanja odnosno oko pola miliona maraka mjesečno.

Mjesec dana, nakon što je obaviještena o tome kakva je presuda i da je izgubljen višemilionski spor, Vlada RS-a je održala posebnu sjednicu na kojoj su prisustvovali tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednica RS-a Željka Cvijanović. Saopšteno je da su zadužene sve nadležne institucije i advokatski tim da iskoriste sve raspoložive pravne mehanizme kako bi se adekvatno odgovorilo na presudu u ovom arbitražnom sporu.

Pravobranilac BiH Ismet Velić za Klix.ba se prisjeća da nije postojalo ni pravo žalbe na tadašnju presudu, ali da su strukture Republike Srpske željele iskoristiti određenu vrstu vanrednog pravnog lijeka kroz zahtjev za preispitivanje odluke.

"Ali je bilo jasno da to nije realno. U to vrijeme značajan dio vremena je potrošen čekajući da se odluči o zahtjevu za preispitivanje, a kamate su sve vrijeme rasle. Početni dug je bio oko 80 miliona, a sada je to već otišlo na 110 miliona KM."

Velić ističe da je sporazum Vijeća ministara BiH i Vlade RS-a potpuno jasan i precizan.

"Apsolutno, bez bilo kakvih dilema i zadrške, Vlada Republike Srpske preuzima obavezu da riješi sve u pogledu arbitražnog postupka i predmetnog sporazuma. Dakle sve obaveze, po osnovu duga, sudske troškove i troškove advokatske kancelarije koja se angažuje. Tako je striktno navedeno u sporazumu. I takav odnos je i logičan jer je spor vezan za aktivnosti i odluke Republike Srpske odnosno njenih institucija. Odluka o koncesiji je donesena, zaključen je ugovor i sve je bilo riješeno, da bi nakon toga u namjeri da se taj poslovni odnos rješava s nekim drugim ta prvobitna odluka se stavlja van snage. To je dovelo do arbitraže. Obaveze se moraju poštovati, kao i odluke", ističe Velić.

Strukture iz Republike Srpske su tražile da oni organizuju i vode aktivnosti arbitraže. Tako su i angažovali advokatsku kancelariju, a Pravobranilaštvo BiH se pojavljuje samo jer je tužena država BiH jer je riječ o međunarodnog pravnom sporu i tu se RS ne može ni pojaviti. Suštinski, spor i obaveze su vezane za Republiku Srpsku. I tu niko nije ni pravio smetnje, kao i o odluci uslova i načina plaćanja spora, sudskih i advokatskih troškova.

"Ovo je školski primjer jednog bahatog postupanja, mnoštva grešaka, neuvažavanja činjenica, pravila i obaveza. Zakoni i ugovori se moraju poštovati, ali je sve maksimalno relativizirano i na kraju se obije o glavu. Sve je sada definisano i jasno. RS ima obavezu da plati dug. Treba ući u proces plaćanja. Ne znam čemu priča da neko drugi plaća. To je vrlo jasno i to je na temelju suštine stvari, a postoji i sporazum. RS ima budžet, ima mogućnost da planiraju određene stvari. Apsurdno je da neko drugi preuzme taj dug", zaključio je Velić.

U vrijeme raskidanja koncesije, opozicija je upirala prstom u ministra energetike Petra Đokića čije je ministarstvo bilo nadležno i za davanje koncesije. No, uprkos upozorenjima pravobranioca Republike Srpske Slobodana Radulja i pravnih stručnjaka - ugovor je raskinut na štetu entiteta RS.

Koncesija za izgradnju male hidroelektrane HE "Bočac 2" izdata je preduzeću "Hidroelektrane na Vrbasu" 2013. godine kada je premijerka RS-a bila Željka Cvijanović.

Podsjetimo, sudski spor je izgubljen zbog kršenja ugovora o koncesiji koji je 2004. godine Vlada RS-a potpisala sa HES Vrbas u kojem je većinski vlasnik bio slovenački Viaduct.

Koncesionim ugovorom, vrijednim 165 miliona eura, bila je planirana izgradnja hidroelektrana Banja Luka - Niska i Krupa na rijeci Vrbas. Iako je presuda odmah bila izvršna i konačna, iz Vlade RS-a koja je obavezna da u potpunosti isplati odštetu, odmah su najavili mogućnost revizije presude znajući da bi to moglo ponovo izazvati nove finansijske probleme. Što se i dogodilo.