Džemal Bijedić je, nesumnjivo, zanimljiva istorijska figura - ne u segmentu realizacije, nego u sferi ideje. Zabranio je tallibanisanje i pokušao da kultiviše i civilizuje mahalu. Njegova ideja "1000 škola u takozvanoj BIH" uz striktnu zabranu fesova i dimija dovoljno govori o kakvom se vizionaru radilo, udario je pravo u centar problema, a nije mu bilo ispod časti da bukvalno za rukav vuče nastavnike i profesore po Srbiji i Hrvatskoj i moli ih da se presele u takozvanu BIH.
Od svega, naravno, nije bilo ništa na kraju - SDA tallibani obožavaju da se brčkaju u mahalskom i kasabskom blatu primitivizma, nepismenosti, bede i robovanja domaćim poglavicama i strancima generalno, ali drugu Džemi svaka čast za pokušaj. Neka SDA tallibana u svojih 18% da živ(otar)e kako hoće, a Srbi i Hrvati neka biraju za sebe. Tako je i najpoštenije.
Van toga, SDA tallibani su neuspešan pokušaj nacije. Kapetan Gradaščević je neuspeli Karađorđe, Alija Izetbegović je neuspeli Miloš Obrenović, Bakir Izetbegović je neuspeli Radovan Karadžić, Džemal Bijedić je neuspeli Dositej Obradović.
Ne radi se o tome da li je Đemo branio fes i dimije ,već o iskonskoj destruktivnoj mržnji prema svemu što je muslimansko.Pa i u koris vlastite štete.Đemo je naučio lekciju na teži način.Dok postoji u kući barem jedna bobica od tespiha koja se slučajno zavukla u ugao sobe između podnica musliman a specijalno Bošnjak će biti trn u oku povampirene svetosavske gamadi.
Ubili ga jer je to bila okupatorska tvorevina Srboslavija. Hercegovači ponos je Hujdur Hujka! Živjela vječna, nezavisna i sve slobodnija Bosna i Hercegovina!