Pravi razlog je u formuli gregorijanskog kalendara. uvedenom 1582 Stvarna godina traje 365,242189 dana. Julijanski kalendar je ubacio prestupnu svake četvrte godine i dobio aproksimaciju od 365,25 dana. Greška od oko 0,008 dana je taman da što pomiče kalendar. vremenom, dan za 100 godina, gurajući 21. mart prema ljetu, a time i Uskrs.
Onda je papa Gregorije uveo korekciju svakih (ali ne baš svakih) 100 godina. Prestupna je svaka godina koja je djeljiva sa 4, ali ako je djeljiva sa 100 mora biti djeljiva sa 400, da 21. mart prestane da bježi prema ljetu i vrati se na ravnodnevnicu, (ali i da ne krene prema zimi) aproksimirajući godinu na 365,2424 dana. Npr. 1700, ‚1800 i 1900 su bile proste godine, a 1600 i 2000 prestupne. I kako 2000. godine nije bilo korekcije, narednih 100 godina će proljeće dolaziti 20. marta.