@zarraz.........ti si smrad cetnicki ,sledece godine Austrija )EU) obiljezava 100.godina od ubistvo princa i princeze,staces reci na to,ne ti vec vasi radikali u srbiji...!
@sergej
hahahaha!!!, ko vas je etnicki cistio u jugi?? jel' bosna svakih 6 godina davala predsjednika jugoslavije? jel' vas ko bio, jel' vas tretirao drugacije??? NE LAZI!!
Ma joj vi i vase suplje price,nije nas niko cistio u jugi,al njen opstanak nije bio moguc kad je slobodan dosao na vlast,pa jel se 8000 hiljada nevinih srebrenicana sami poubijase pa foca pa visegrad pa prijedor hiljade i hiljade nevininih zrtava,pa jel se sarajlije same opkolise i drzase 1425 dana pod opsadom,nemoj sad da izvracas istoriju.
@sergej
jedini ko se raspada ste vi...mi jesmo izgubili 90% kosova, ali zato je 1/2 bosne NASE....eeeee glupsone, ja bih mijenjao 2 miliona siptara i kosovo, za 1/2 bosne i 1.5 miliona srba svaki dan. :-)))
OBN
prvo talibanu, nisam nikakav cetnik...drugo, radikali u ovom slucaju ce se sloziti sa svim moderatnim srbima, a to je da je gavrilov akt ubistva okupatorskog vodje na svojoj zemlji cin herojstva...na suprot tvojoj azijatskoj braci, koja teorisu ljude (bili zene, djeca, ma ko god, samo neka gine) na tudjoj teritoriji. to je osnovna, ali vrlo velika razlika izmedju nas i vas dupelizaca!
@sergej
gubis se decko, buncas, jel' se drogiras ti ovako rano???srebrenica se desila za vrijeme rata (postovanje svim srebrencikim zrtvama), juga vise nije postojala GLUPSONE!
Pa debilu zasto juga nije postojala,zato sto je milosevic prvo napao sloveniju pa ispusio foru pa sa hrvatskom isto i onda svoj bijes iskalio na nevinom narodu bosne,htio je veliku srbiju a ostat ce mu beogradski pasaluk,shvati to da ste optuzeni i osudjeni za genocid i etnicko ciscenje,to sve govori kakav ste narod,vidim odrices se kosova asta ces reci kad se vojvodina odcijepi ??
segejcicu, jna se sama povukla iz slovenije...dzabe pricati ispranim mozgovima...slobo nikad sloveniju nije napao...jansa se izivljavao nad momcima od 18 godina, a zato, janeze je jna trbeali dobro naprasiti jedno 48 sati, cisto onako, da im yebemo mater, prije povlacenja...hrvatska i bosna su druge price i sitna varira od strane do strane. svi lazu i svi istine govore. ali meni autor islamske deklaracije i bivsi nacista nikad nije mogao biti predsjednik! ***te alija u cmar taj glupi!
Nije ni meni niko od vasis "proslavjenih" eroja kao sto su karadzic biljana plavsic milosevic mladic i mnogi drugi koji nastupise u hagu,pa ih vi i dalje slavite i velicajet,cega se pametan stidi budala se ponosi,mnogo ste retardirani sa tim vasim verzijama dogadjaja u jugi i nakon nje,al sta ces kao sto vam kaze dobrica cosic vi lazete sami sebe pa onda ostale,glupani jadni *** te dodik u taj cmar smrdljivi cetnicki.
JNA se uputila iz Srbije prema Sloveniji, medjutim Hrvati nisu dozvolili prelaz preko Hrvatske, pa se vojska morala vratiti. Toliko o tome da nikad nije htio da napadne Sloveniju.
@korisnik
alo covjece, kad se slovenija otcijepila, hrvatska je jos uvijek bila u jugi! to znaci da se armija jna slobodno mogla kretati kroz hrvatsku! mislis da je slobo i jna trebao dozvolu hrvata da prodje kroz hrvatsku??? hahahahaha! ne budi smijesan, slobi nikada cilj nije bio slovenija, naprotiv, sloveniju nikada nije mogao uspjeti povezati sa ostatkom "velike srbije" + konflikt na granici sa austrijom nikako ne bi dobro proslo generalno sa medjunarodnom zajednicom...momci koji su sluzili vojni rok su dobili corke za municiju, a janezi se izivljavali...boze, propaganda je cudo...
Danas bi Mlada Bosna ako je uzmemo kao neku utopijsku organizaciju napravila atentat na svakog poznatog političara u ovoj zemlji jer je on neprijatelj te iste zemlje. Sigurno bi nekog današnjeg Gavrila mnogi proglasili za teroristu jer je, hipotetički rečeno, ubio recimo Bakira. A opet oni koji su realni, koji znaju šta se dešava 20 godina u BiH i koji znaju kakva je Bakirova uloga, bi ga proglasili herojem.
Uvijek je to pitanje izbora imeđu dva zla. Da li je bolji vanjski okupator ili domaći nesposobni i lopovski pljam koji zna i radi manje od okupatora.
Da mene neko pita, ja bih se vodio ekonomijom i ljudskim pravima, te pravdom. Ko bolje to obezbjedi za svakog stanovnika neke zemlje, on je bolji. Svejedno je da li je kralj, strani okupator ili domaći političar/stranka.
machiavelli, mislim da se meni obracas... juce si pricao sa mnom o jugi u pozitivnom smislu, danas je to za tebe "velika srbija"...mjenjas pricu kao i naciju dupelizacka pick0!
prvo, nisam ja decko, decko...drugo...priznajes da ste imali uredjen zivot u jugi...priznajes...velika srbija je tek pocela kada ste vi poceli sa separatistickim naporima. kada je pocelo djeljenje, e onda zelimo i mi da dijelimo.
@zarraz
Jel hoces da kazes da smo mi krivi za vase divljastvo ubijanje klanje spaljivanje ljudi , nismo vise zeljeli da polazemo racune Beogradu i to je to hocemo da samo odlucujemo o svojoj sudbini pa kakva nam god ona bila.
@ratni poglavica
naravno da ne. vase je pravo da ne zelite da postavljate racune beogradu, podrzavam vas. ali ne mozete vi nama uskratit pravo na samoopredjeljenje i nansu zelju da se odvojimo od vas i da ne polazemo racune sarajevu.
@zarraz
Ali vi i ne polazete racune Sarajevo nego Banja Luci na entiteskom nivou samo na drzavnom morate doci u Sarajevo jer su sve institucije drzave u Sarajevu, cak vise rs ne moze nestati bez volje naroda u rs ali se ne moze odvojiti jer je BiH medzunarodno priznata zemlja u svojim granicama i one se ne mogu mijenjati.Tako da smo u nekoj poziciji da jednostavno smo natjerani da zivmo zajedno.
@zarraz..pitaj bošnjake u srpskom entitetu bil se oni odvojili od sarajeva,banjaluka,prijedor i dosta tih gradova su prije rata imali pretežno muslimansko stanovništvo,sad su ljudi pobijeni,ratjerani,reseliti,zemlja im je oteta,nemaju nikakva prava,pitaj njih bil se još i odvojili skroz od bosne,rećeš da sad nisu neki prosenat stanovništva a nisu kad ste ih pobili i protjerali,al nemože biti srpska zemlja ako je njen gazda bošnjak pa makar nebio živ
@poglavica
meni ne smeta zajednicki zivot. nisam ja glasao za nacionalisticke stranke odgovorne za raspad juge. meni ne smeta funkcionalna drzava bosna sa srpskom autonomijom. ali problem danas u bosni je takav da iako imamo entitete, koji ne mogu nestati bez volje naroda, podjebavanje na razlicitim nivoima koji opstruisu funkcioniranje entiteta i drzave postoji. to pravi zivot vrlo teskim. e, kao takva drzava, koji ce mi qrac. zajednickog interesa nema.
@parker
ma samo vi trebate da se pitate jel'?! sto ste ustali sa pregovarackog stola sa srbima? sto su se srbi morali izboriti za srpsku ratom, kada se moglo o tome dogovoriti prije rata i bez zrtava? vas otac nacije se digao sa stola onog trentuka kada je proglasio nezavisnost i time nam je objavio rat. ostalo je istorija.
@machiavelli
e djevojcice, da ste vi mogli suzdrzati vase glupe ideje (ali ipak validne) jos koju godinu, juga bi bila clanica i eu, i slobo bi nestao, a bili bi jedni od glavnih u toj uniji. ali vasem "ocu nacije" i hrvatima i drugima se bas zurilo pod izgovorom "velike srbije", iako ste svi skupa bili vecina u jugi!!!! nije se frajer cak ni naoruzao, a izazvao konflikt...hahahahaha, za viceva, pa kasnije "sto ste nas tukli???" pogledaj danas gdje smo, jeli vam/ nam bolje???? naravno, uzivajmo.
@machiavelli
kosovo, ovo, ono...ma hiljadu izgovora, ali ajde sa su i siptari bili ugrozeni, a vi??? objasni kako ste bili ugrozeni, kada je citavo sarajevo bilo zavito u jugino trobojku kada smo izbacili spaniju iz svjetskog kupa u italiji???za nekoga ko je bio tako ugrozen, vrlo ste se cudno ponasali...
machiavelli, i jadniji narodi, poput plemena u africi i amerikama su shvatili vaznost slobode i toga da sami sebi kroje sudbinu, a vi?! jadni ste, i ne cudite se sto vam niko ne odaje postovanje u ovim regionima, pa i u svijetu koje toliko trazite. predali ste identitet, predali ste slobode, predali ste se....takvi postovanja nikada nece dobiti, a gavrilo je dao zivot za slobodu, i on sam vrijedi puno vise od tvoje malene nacije.
O Bošnjacima i Bosanskom jeziku: Radi historijske istine i radi obezvređivanja i obesmišljavanja ideologija koje se hrane na nacionalnim mitovima, iznosim neke činjenice o historijatu upotrebe imena Bošnjak i bosanski jezik i to kod bosanskog katoličkog (hrvatskog) stanovništva. Kada se spremala turska ofanziva za osvojenje Bosne, bosanski kralj Stjepan Tomašević piše 1462. godine papi Piju II, moleći ga za pomoć u obrani Bosne od azijskih osvajača. U pismu između ostaloga stoji: (dajem prevod tvog komentara) "Obaviješten sam da turski car Muhamed [Mehmed, m.op.] misli idućeg ljeta s vojskom na me udariti i da je već vojsku i topove pripravio. Tolikoj sili ne mogu ja sam odoljeti, stoga zamolih Ugre i Mlečane i Jurja (Kastriota) Arbanasa da mi u pomoć priteku. Jednako molim i tebe; ja ne tražim zlatnih gora, ali bih rado da moji neprijatelji i zemljaci znaju da im neće uzmanjkati tvoja priklonosti. Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati.". U Molitvi suprotiva Turkom Marko Marulić pjeva o tome tko se sve bezuspješno tukao s Turcima: Boj su bili š njimi Harvati, Bošnjaci, Garci ter Latini, Sarblji ter Poljaci. Marulić zna: Hrvati su Hrvati, a kršćanski stanovnici Bosne su Bošnjaci. U svom putopisu iz 1530. Benedikt Kuripešić opisuje da je u Bosni našao “tri nacije i tri vjere“. Prvi su “starosjedioci Bošnjaci“ koji su “rimsko-kršćanske vjere“, drugo su “Srbi, koje oni zovu Vlasima... a vjere su sv. Pavla“, a treći su “pravi Turci“, pri čemu se iz cijelog teksta vidi da ne misli pojam Turčin u etničkom nego u vjerskom značenju, dakle kao oznaku za islamizirano bosansko stanovništvo. Ivan Franjo Jukić, centralna ličnost Bosne 19. stoljeća, pojavljivao se pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak. Kao svoju nacionalnu odrednicu upotrebljavao je naziv Bošnjak i svoj jezik najčešće je zvao bosanskim. Stavu srpskog književnika i kritičara Dimitrija Tirola koji tvrdi da su Bošnjaci zapravo Srbi, da je Bošnjak samo oznaka geografske pripadnosti bosanskome prostoru, Jukić se suprotstavlja stavom: Bošnjaci su dosad bili ne samo u zemljopisnom smislu nego i u rodoslovnom: pravi Bošnjaci! Jukić dalje iznosi: Već su dvije godine, od kako se ja bavim među prostim narodom u Bosni, dobro motreći sva ona, koja se našega naroda tiču; ja sam mnogo i putovo po Bosni, ali još nikad ne čuh za srpski narod, niti za srbski jezik! Tamo sve iđe po bosanski i naški...“ Fra Anto Knežević je nastavio razvijati Jukićev stav o bošnjačkom narodu u tri konfesionalnosti i do kraja je ostao vjeran ideji bošnjačke nacije kao najprirodnijem tijeku stvari u tom vremenu oblikovanja nacionalnih identiteta u modernom smislu. U predgovoru svojoj knjizi Pad Bosne (1884.) piše: Nu ako nam je žao na Mađare, mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednima – jednokrvnu braću Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam rascijepiše Bosnu i Bošnjake, te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a Bošnjaci da su Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cijeloj Bosni samo Srbi, dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih samo su prazna imena, izmišljotine od njekih zanešenjakah... Napomenimo u vezi naziva bosanski jezik da još Bartul Kašić (1575-1650), začetnik hrvatske jezične standardizacije, izričito govori o jeziku bosanskome. Sve do kraja 19. stoljeća pripadnici svih etnija/konfesija u Bosni i Hercegovini svoj jezik su nazivali bosanskim. Kako u svojoj knjizi Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture piše Ivan Lovrenović (iz te knjige uzete su sve informacije iznijete ovdje), među “običnim“ katoličkim pukom u Bosni i Hercegovini, jednako kao i među inteligencijom predvođenom franjevcima, sve do katoličkih velikohrvatskih akcija pod vodstvom Josipa Stadlera osjećala se bošnjačka nacionalna svijest, i ona se još zadržavala sve do zamaha hrvatskog nacionalno-socijalnog pokreta pod vodstvom Stjepana Radića. Ne dakle samo bošnjaštvo kao oznaka pripadnosti zemlji Bosni, nego kao nacionalni osjećaj, nacionalno opredjeljenje 'Hrvatstvo' je za bosanske katolike etiketa relativno novijeg datuma, čija je pojava prekinula višestoljetno bošnjaštvo bosanskih katolika i ime Bošnjak, u novijim nacionalnim preplitanjima, time je predano narodu koji to ime zaslužuje manje ili jednako od bosansko-hercegovačkih katolika i čije je bošnjaštvo - u većini manifestacija - perverzija onoga koncepta bošnjaštva koji se njegovao stoljećima.
O Crkvi Bosanskoj
"Prvu vijest o postojanju heretičke crkve u Bosni poslao je 1199. godine zetski knez Vukan, stariji s in srpskog vladara Stefana Nemanje , koji je obavijestio papu Inoćentija III da se ”… u zemlji Bosni razvija hereza ne malih razmjera i to u tolikoj mjeri da je i sam ban Kulin, pošto je sa svojom ženom i svojom sestrom… i sa više svojih srodnika bio za veden, preveo u onu herezu više od deset hiljada kršćana”. U tom pismu se još obrazlaže opasnost od heretika i njihovog učenja koje se toliko raširilo u Bosni, da je predstavljalo ozbiljnu opasnost po interese rimske katoličke crkve. Rimski papa Inoćentije III, energični predvodnik borbe protiv heretičkog učenja i osnivač Inkvizicije, odmah reagira pismom svom vazalu, ugarskom kralju Emeriku, tražeći od njega vojnu intervenciju u Bosni – to je početak duge političke suradnje rimske crkve i Ugarskog kraljevs tva, suradnje između križa i mača, i duhovno –političkog potčinjavanja Bosne papskoj hegemoniji.
Opasnost od krstaškog rata ban Kulin (1180-1204) je pokušao izbjeći pismom papi u kojem se pravdao nepoznavanjem opasnosti od njihovog učenja i pozivom papi da pošalje svog emisara koji će provjeriti njegove navode. Papin izaslanik Ivan de Casamaris stiže početkom aprila 1203. godine u Bosnu i sa starješinama ”krstjana” je održao sastanak, u prisustvu bana, na Bilinom polju kod Zenice – revizijom je utvrđeno da je učenje bosanskih krstjana u bitnim odrednicama suprotno učenju katoličke crkve i Casamaris je zatražio i dobio potpisanu izjavu bosanskih dualističkih starješina i ban a Kulina o odricanju od heretičkog učenja – to je poznati Akt abjuracije od 8.aprila 1203. godine, potpisan uz svjedoka, dubrovačkog arhiđakona Marina. Pošto je postigao svoj cilj, papski legat je otišao u Ugarsku vodeći sobom Kulinovog sina i dvojicu heretičkih učitelja, Ljubina i Bragetu, koji su pred ugarskim kraljem, kaločkim nadbiskupom i ugarskim velikašima ponovili zakletvu da će se pridržavati datih obaveza.
Međutim, Kulinov akt abjuracije nije bio ništa drugo nego diplomatski i taktički potez – tipična manihejska taktika prilagođavanja datoj političkoj situaciji. To je vrijeme kad rimska kurija pod papom Inoćentijem III vodi poznati IV krstaški rat evropskih križa ra uperen, naoko, protiv muslimana u Svetoj zemlji ali, zapravo, sa ciljem uspostavljanja pune dominacije rimske katoličke crkve u svijetu: tad su križarske horde izvršile npr. pokolj Jevreja u Češkoj, srušili Bizantsko carstvo 1204. godine i osnovali Latinsko carstvo, a u Carigradu je ustoličen latinski patrijarh (umjesto pravoslavnog) sa ciljem potčinjavanja pravoslavne crkve rimskoj kuriji . To je, dakle, vrijeme apsolutne nadmoći katoličke crkve i u takvim prilikama bosanski dualisti privremeno prikrivaju svoje učenje i lako otklanjaju opasnost po sebe, ali i po državu.
Za dvije decenije rimska kurija ponovo je organizovala krstaški pohod protiv Bosne i njenih heretika, a taj zadatak dobiva nadbiskup u Kaloči kome je bosanska biskupija bila tad potčinjena u pitanjima vjere. Ali, taj pohod nije bio sproveden zbog unutrašnjih problema Ugarske, što je omogućilo daljnje jačanje heretičke crkve u zemlji. Godine 1232. za bosanskog bana dolazi Matej Ninoslav , koji je i poticao iz heretičke porodice i tad heretička crkva postaje dominantna crkva u Bosni, Usori i Soli . Nato rimska kurija oštro reaguje: u Bosnu stiže papski emisar Jakov Pekorari i smjenjuje bosanskog katoličkog biskupa i tad se (1233. godine) za biskupa postavlja energični dominikanac Johanes Vildeshauzen, Nijemac , a bosanska biskupija je izuzeta iz jurisdikcije dubrovačke nadbiskupije i direktno potčinjena Rimu. Činjenica je da se Dubrovčani nisu htjeli miješati u vjerska pitanja u Bosni, strogo vodeći računa o svojim trgovačkim interesima a pitanje crkve su stavljali u drugi plan.
Godina 1233. je bila vrlo važna jer od tada rimska kurija postavlja strance na položaj bosanskih biskupa, dominikanci uz pomoć inkvizicije počinju progon pripadnika Crkve bosanske po Bosni a Ugarska je od rimskog pape dobila ovlaštenje da štiti katoličke pozicije. Ugarski kraljevi otada nastoje, pod maskom borbe protiv Crkve bosanske, nametnuti vlast u Bosni i Humu. No, bosanski i humski velikaši , kao i bosanski vladari, pružaju vrlo čvrst otpor i brane svoje feudalne posjede i zemlju, a u toj borbi bosanski velikaši dobivaju vrlo jakog duhovnog saveznika u bosanskoj crkvi. To je sinteza različitih društvenih slojeva s potpuno istim ciljem: očuvanjem svojih teritorija i ljudi pred vanjskom opasnošću – pitanje odbrane Bosanske crkve bilo je pitanje odbrane države. Stoga će Crkva bosanska sve do propasti bosanske države biti potpuno pod zaštitom bosanskih feudalnih velikaša, a također i gotovo svih bosanskih vladara.
U vremenu između 1235. i 1237.godine Ugarska je, pod hercegom Kolomanom, izvršila krstaški pohod na Bosnu i pri tom zauzela i područje Humske zemlje. Ali, i pored ratnih pustošenja, taj pohod nije dao efekta; suprotno tome, položaj katoličkih biskupa u Bosni je bio stalno u opasnosti, iako im je ugarska vlast stalno davala sve veće zemljišne posjede u području Slavonije, Usore, Huma i Bosne . Aktivni i pasivni otpor bosanskog stanovništva konačno je prisilio ugarski dvor da sjedište bosanske biskupije izmjesti 1250. godine iz Bosne u Đakovo.
Krajem XIII vijeka u Ugarskoj jačaju pretenzije i moć krupnih feudalaca i tad jedan od njih, hrvatski valikaš Pavle Šubić stavlja i Bosnu pod svoju vlast, koju će uskoro prepustiti svom bratu Mladenu I Šubiću. Međutim, 1304. godine ovaj je ubijen u Bosni u jednom sukobu protiv ”krstjana”. Godine 1322. bosanski velikaš Stjepan II Kotromanić podržava Mladena II Šubića i učvršćuje svoju političku vlast nad Bosnom. To je početak sjajnog perioda bosanske države koja se širi ”od Save do mora, od Cetine do Drine”, perioda koji će biti krunisan izuzetnim vojnim i političkim uspjesima Tvrtka I Kotromanića, koji će 1377. godine izdići državu u rang Bosanskog kraljevstva.
Ovi i kasniji bosanski vladari, iako su bili vrlo moćni, strogo su paz ili na zaštitu Crkve bosanske jer je ona bila čvrst saveznik i države i bosanske vlastele . S druge strane, od 1291. godine u Bosni djeluje franjevački red koji je potpuno istisnuo dominikance; franjevci vode drugačiju politiku nastojeći pridobiti stanovništvo Bosne uza se i odvojiti ga od Crkve bosanske, otvarajući franjevačke samostane sa njihovim obrazovnim sistemom itd. Tvrtko II Kotromanić je 1436. godine franjevce uzeo pod svoju ličnu zaštitu, čime su oni praktički postali izjednačeni sa Crkvom bosanskom.
Posljednja dva bosanska vladara Stjepan Tomaš i Stjepan Tomašević već su bili otvoreni saveznici katoličke crkve i progonitelji Crkve bosanske , u pokušaju dobivanja pomoći od evropskih kršćanskih država za odbranu od nadirućeg i moćnog Osmanskog carstva.
Posljednji pomen Crkve bosanske je iz doba Hercega Stjepana Vukčića Kosače , u čijoj službi je bio Gost Radin, više kao diplomata hercegov nego kao starješina Crkve bosanske. Lišena vlastite crkvene organizacije, a ostavši bez svojih moćnih zaštitnika – bosanskog feudalnog plemstva, čija je moć bila slomljena – Crkva bosanska je, nakon propasti Bosanskog kraljevstva i nakon osvojenja Hercegovine, prestala postojati a njeni vjernici su lakše i brže nego pripadnici drugih kršćanskih konfesija prelazili na islam krajem XV i u XVI vijeku.".
@Dmachiavelli
Peporučujem svim Bošnjacima, da pročitaju djelo hrvatskog putopisca Antuna Hangija "Život i običaji Muslimana Bosne i Hercegovine", da bi u sebi ponovno pronašli "dobrog Bošnjanina": "Bosanski Musliman većinom je visoka uzrasta, širokih plećiju i jakih misića. On je ponosan, kao i zemlja u kojoj se je rodio i uzgojio, a ponos mu najbolje odaje junački hod, bistar pogled i visoko čelo. Bosanski je musliman umjeren u jelu i piću, on je nježan muž i izvrstan otac svoje obitelji. Pošten je i pouzdan, a gostoljubiv i susretljiv kao i svi Slaveni uopće. Je li stekao iskrena prijatelja, na koga se smije i može pouzdati, vjeran mu je do posljednjeg daha. Neprijatelja mrzi i teško oprašta nanesenu mu uvredu. On se drži arapske poslovice koja kaže: "Ispružena strelica više se ne vraća"."
http://www.scribd.com/doc/22143957/%C5%BDivot-i-obi%C4%8Daji-muslimana-u-Bosni-i-Hercegovini-Antun-Hangi
@Dmachiavelli
Inače sam vrstan poznavaoc histoije BiH i Bošnjaka, potrebno je da znaš, da sam veliki poštovaoc veličanstvene odbrane grada Bobovca (bosansko-srpski rat 1305. godine), Vojske Bosanske (tako je naziva Kralj Dabiša u toku 14. stoljeća), doprinosa bosanskih gazija u okviru Otomanske imperije (mnogi Bošnjaci ne znaju, da je Napoleona u bitci za Egipat porazio Ahmet Džezir-Paša 1799.godine u gradu Aka!), lika i djela Huseina kapetana Gradaščevića, odnosno borbe za autonomiju BiH, koja je otpočela 29.03.1831. godine (mnogi Bošnjaci ne znaju, da se ključna bitka odigrala 04.06.1832. godine na Stupu kod Sarajeva!), otpora Austro-Ugarskoj okupaciji 1878. godine, zatim doprinosa i herojskih podviga u okviru austrougarske monarhije Bošnjačkih junaka (bitka na Soči ; Trombon ; BHI 1, BHI 2, BHI 3 i BHI 4), herojskih podviga u toku NOR-a (Jugoslavija se branila u BiH), pa sve do herojske odbrane u odbrambeno oslobodilačkom ratu 1992 -1995. Bitno je napomenuti, da trenutnu državnu zastavu također poštujem (iako mnogi nažalost ne poštuju), obzirom da ista nastavlja pravno postojanje RBiH po međunarodnom pravu kao država, ali ljiljani su u srcu! Dan ARBiH, 15.april, u mom domu, dočekuje se gotovo kao Bajram!