Zašto su zec i jaje simboli Uskrsa
Kao i većina ostalih krišćanskih blagdana, u današnje vrijeme je i Uskrs prilično iskomercijaliziran, no uskrsni zec nije moderna novotarija. Krišćanski vjernici slave Uskrs kao spomen na dan Kristova uskrsnuća. Milioni će kao simbol Uskrsa bezrezervno prihvatiti sliku zeca koji ostavlja jaja u gnijezdo, bez da se zapitaju što uopće zec i jaja imaju zajedničko s Isusom. Ili, zašto zec ostavlja jaja u gnijezdo? Zar nije logičnije da to čini kokoš?
Izvor najveće dječje radosti
Zec je još u pretkršćansko doba bio simbol plodnosti, a u anglosaksonskim narodima predstavljao je zemaljsko utjelovljenje božice plodnosti Eastre. Zečevi su tada bili znani kao životinje s najbržom mogućnošću razmnožavanja i bili su simbol novog rađanja života u proljetno doba, kada se slavio poganski praznik dolaska proljeća. Za vrijeme tih proslava vjerovalo se da zec donosi jaja kao simbol novog proljeća. Kao uskrsni simboli, zečevi su se počeli koristiti u Njemačkoj, odakle potječu prvi zapisi o tome koji datiraju iz 16. stoljeća. Izrada prvih jestivih kunića (od tijesta i šećera) - uskrsnih poklona, također započinje u Njemačkoj, početkom 19. stoljeća. Iz Njemačke su se oba simbola proširila po cijelom kršćanskom svijetu. Uskrsni zeko, zajedno s Krist Kindlom ili malim Isusom, postaje izvor najveće dječje radosti. Djeca vjeruju da, ako su bila dobra, da će im zeko na uskrsno jutro donijeti šarena jaja i poklone. Na skrivenom mjestu u vrtu, dvorištu ili u kući, prave gnijezda od trave kako bi im zeko mogao ostaviti poklone.
Sav život dolazi iz jajeta
Slično tome i uskrsna jaja imaju pogansko podrijetlo. Upotreba jaja kao simbola ide u daleku prošlost. Jaje je u Mezopotamiji bilo simbolički povezano s božicom plodnosti Astarte. Stoljećima prije pojave kršćanstva ljudi su u proljeće međusobno izmjenjivali jaja, opet kao simbol novog života, obilja i rađanja. Bogataši su poklanjali jaja prekrivena zlatnim listićima, dok su obični ljudi bojali jaja travama i lišćem. Još su Egipćani stavljali jaja u grobove svojih pokojnika. Kasnije to čine i stari Grci. Rimska poslovica kaže «Sav život dolazi iz jajeta». Posebno su običaji darivanja jaja bili rašireni među germanskim i slavenskim narodima. Darovana pisanica na Uskrs, prema narodnom vjerovanju, donosi sreću, a taj običaj počeo se širiti oko 1000. g. U većini kultura jaje predstavlja simbol rađanja, mladosti, zdravlja, plodnosti i uskrsnuća. Kada je Crkva u drugom stoljeću počela slaviti uskrsnuće, jaje je već dugo bilo popularan simbol. Kršćanski misionari iskoristili su i ukomponirali poganske tradicije u kršćanske praznike, kako bi na najbezbolniji način proširili svoju vjeru. Kako su se poganske svetkovine proljeća poklapale vremenski s Uskrsom, bilo je logično da se iskoriste stari običaji. Čak je i engleski naziv za Uskrs - Easter, nastao iz poganskog Eastre.
Značenje simbola
U današnje vrijeme malo je ljudi svjesno značenja popularnih simbola i mitova poput uskrsnog zeca. Rezultat je to sveopšte komercijalizacije društva i novog, brzog načina života, kada se sve nastoji iskoristiti kako bi se proizvodi što bolje prodali.