Izborni zakon (rađen na osnovu dejtonskog sporazuma) je taj koji određuje ko će zasjesti u sve tri grane (izvršne, zakonodavne i sudske) vlasti. Kad se tamo kaže da se za člana predsjeništva bira Srbin, Bošnjak i Hrvat, a ne čovjek, onda je jasno da se nacionalisti pitaju. Ista stvar je i za druge pozicije u vlasti. Prije nekoliko godina Zlatko Slagumdžija je pokrenuo inicijativu da se u izborni zakon vrate "zatvorene liste". Šta to praktično znači - to znači da glasači (kao složne ovce) glasaju za partiju, a da partijski šef (u ovom slučaju Slagumdžija) određuje ko će zauzeti koju poziciju u vlasti, tako da funkcioneri ni na koji način ne odgovaraju za svoje ponašanje narodu koji ih bira, već partijskom šefu. Ovu inicijativu su objeručke prihvatili iz nacionalističkih partija. Oni kad jednom zasjednu na vrh, mediji, predizborne kampanje i novac za predizborne kampanje kako iz legalnih tako i iz ilegalnih fondova slijeva se u džepove političara i stranaka na vlasti.