Donosimo detalje optužnice protiv Kordića koji je osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine. Kordić je 2001. nepravomoćno osuđen na 25 godina, a kaznu mu je pravomoćno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine navevši da je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. travnja 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci" čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja", te mu potvrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama. Žalbeno vijeće ICTY-ja potvrdilo je i da se "Kordićeva uključenost u kampanju progona" odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljaku te na odgovornost za protupravno zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka. Iz optužnice Dario Kordić je na temelju svojih raznih funkcija, položaja i ovlasti, svojih veza s ključnim osobama iz hrvatskog vodstva i vodstva bosanskih Hrvata, te svoje političke i vojne moći u HZ H-B/HR H-B, ostvarivao vlast, utjecaj i kontrolu nad političkim i vojnim ciljevima i djelatnostima HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-a. Dario Kordić je u raznim prilikama i na razne načine pokazivao vlast, utjecaj, ovlasti i kontrolu, na primjer donošenjem političkih i strateških odluka, pregovaranjem u ime HVO-a o prekidu vatre, izdavanjem naredaba koje su izravno ili neizravno bile vojne prirode ili značenja, predstavljajući se kao pukovnik HVO-a, dopredsjednik ili viši dužnosnik HVO-a, nošenjem vojne odjeće, postojanjem prostorije za vojne operacije u njegovu uredu u zgradi PTT-a u Busovači, opozivanjem sporazuma o prekidu vatre kad mu uvjeti nisu odgovarali, imenovanjem osoba na razne funkcije, poslove i položaje te njihovim smjenjivanjem, izdavanjem naloga za uhićenje ili oslobađanje utjecajnih Muslimana koje je HVO lišio slobode, odobravanjem putovanja i slobode kretanja kroz razna područja pod nadzorom HVO-a, ishođivanjem povrata ukradenih ili zaplijenjenih vozila i imovine, i pregovaranjem o prolazu humanitarnih konvoja i vozila Ujedinjenih naroda kroz razne kontrolne točke. Za svaku optužbu u ovoj optužnici, Dario Kordić, osim što je osobno odgovoran, znao je ili je imao razloga znati, te je to bilo predvidljivo, da će njemu podređene osobe počiniti ili su počinile razne zločine, progone i protuzakonita djela, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takve zločine, progone i djela ili kaznio njihove počinitelje. Na svojim raznim visokim funkcijama, kao i kroz ovlasti i utjecaj koje je imao, Dario Kordić igrao je središnju ulogu u razvoju, utvrđivanju i provođenju politike, ciljeva i strategija HDZ-BiH, HZ H-B, HR H-B i HVO-a. Zajedno s drugima, on je pokrenuo, planirao, poticao, pripremao, naređivao, počinio i pomagao i na drugi način podupirao političko-vojnu kampanju proganjanja i teroriziranja bosanskih Muslimana, koja je obuhvaćala ili imala za posljedicu izvršenje teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Dario Kordić bio je presudna i važna osoba te sastavni dio cijele te kampanje i imao je vlast, ovlasti i odgovornost voditi, kontrolirati i oblikovati njezinu politiku i provođenje, te spriječiti, ograničiti ili kazniti zločine, prekršaje ili povrede koje su se dogodile ili su počinjene u okviru kampanje. On je javno promicao ciljeve kampanje te je ohrabrivao i poticao međunacionalnu mržnju, razdor i nepovjerenje koji su služili njezinim ciljevima. Dario Kordić je znao ili je imao razloga znati da će razni podređeni i njihovi pomagači progoniti i ugnjetavati bosanske Muslimane, ili da su to već činili, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere kako bi spriječio takva djela ili kaznio počinitelje. Otprilike od studenog 1991. do ožujka 1994., Dario Kordić, zajedno s raznim članovima HDZ-BiH, HZ H-B/HR H-B i HVO-a i njihovim vođama, oružanim snagama i agentima, prouzročio je, planirao, poticao, naređivao ili počinio, ili pomagao i na drugi način podupirao planiranje, pripremu ili izvršenje zločina protiv čovječnosti, odnosno rasprostranjenih ili sustavnih progona civila bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, po cijeloj HZ H-B/HR H-B i općini Zenica, na teritoriju Bosne i Hercegovine. Ta kampanja rasprostranjenih ili sustavnih progona počinjena je, izvršena i provedena na sljedeće načine: (a) napadima na gradove, gradiće i sela nastanjena civilima bosanskim Muslimanima; (b) ubijanjem i nanošenjem teških ozljeda ili šteta civilima bosanskim Muslimanima, uključujući žene, djecu, starije i nemoćne osobe, za vrijeme i nakon tih napada; (c) ohrabrivanjem, poticanjem i promicanjem mržnje, nepovjerenja i razdora na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, putem propagande, govora i na drugi način; (d) izdvajanjem, lišavanjem slobode i zatvaranjem bosanskih Muslimana na političkoj, rasnoj, nacionalnoj ili vjerskoj osnovi; (e) otpuštanjem i smjenjivanjem bosanskih Muslimana s državnih, općinskih i drugih položaja; (f) prisiljavanjem, zastrašivanjem, teroriziranjem i prisilnim preseljavanjem civila bosanskih Muslimana iz njihovih domova i sela; (g) fizičkim i psihičkim zlostavljanjem, nečovječnim djelima, nečovječnim postupanjem, prisilnim radom i uskraćivanjem stvari osnovnih za život, kao što su primjerena hrana, voda, smještaj i odjeća, bosanskih Muslimana koji su lišeni slobode ili zatvoreni; (h) korištenjem bosanskih Muslimana koji su bili lišeni slobode ili zatvoreni za kopanje rovova; (i) korištenjem bosanskih Muslimana koji su bili lišeni slobode ili zatvoreni za taoce i živi zid; (j) bezobzirnim i opsežnim razaranjem i/ili pljačkanjem nastambi, zgrada, poslovnih objekata, osobne imovine i stoke civila bosanskih Muslimana; i (k) razaranjem i namjernim nanošenjem štete muslimanskim vjerskim i obrazovnim institucijama.