Samo mi nije jasno kako neko moze gledati nekoga ko mu je poubijao pola familije kako se slobodno sece a njegovi najmiliji pod zemljom. pa ja bi ga ohladio nebi ni trepnuo.
To sam se i ja neki dan pitao i skontao da je neko Birao i zrtve. Da sam ja izgubio jednog clana porodice, da mi je ubijen, *** me svako ako ne bi danas ubijao i svetio se i ako sam sad civiliziran covjek.
Čitam neke komentare Hrvata i ne verujem da se daju Mošnjacima izvinjavati u vezi Kordića,
a muslimani pobili 10x više Hrvata u Srednjoj Bosni nego što je stradalo Mošnjaka...
ali o tome neće Klix da piše..pošaljite ih u rodni kraj, neka kmeće
Linkove sa informacijama, potvrđenim, o muslimanskim nedjelima prema hrvatima, molim lijepo.
HVO je imao hrvate u sastavu, VRS srbe - većinski. Armija RBiH je imala sve narode u svom sastavu.
I to je jedan od razloga zašto su manje zločina napravili pripadnici armije RBiH, na stranu što smo dovoljno jaki da se ne moramo naženama i djeci dokazivati, to dokazivanje smo ostavili na liniji - primjer Lupoč i Žuč.
PDF sa www.miljenko.info
Izvor su iskazi navedeni rednim brojem. Neka tri svjedočenja su u pitanju ali izvora nema. www.miljenko.info - sajt koji se bavi prvenstveno navodnim zločinima Armije RBiH a takođe i ostalim nebulozama ovog prostora.
Zaključujemo da dokument nije validan niti može biti korišten kao dokaz u raspravi. Da ipak damo šansu autoru stranice :
1. Primjer sa sajta http://www.miljenko.info/osobno/read/1682
Članak o obilježavanju ubistva Ferdinanda... Počinje sa riječima :
'' Gotovo da ne postoji grad u zapadnom svijetu koji ne će obilježiti stotu obljetnicu Prvog svjetskog rata. ''
2. S obzirom da postoji nešto što se zove prihvaćenom i dokazanom historijom - djela iz domena alternativne historije kada su korištena kao neki dokazi direktno narušavaju ugled autora.
Samim tim, uz nenavedene izvore u PDF dokumentu, isti ne prihvaćam kao dokaz u raspravi.
Što se tiče nekih navoda iz dokumenta - nevezanih za slučaj o kojem se ovdje govori, postoje zapisi sa suda i tek
... provjerom tih zapisa možemo pričati.
Samo svjedočenje nije dovoljno da bi se neko osudio ili da bi se dokazala krivica. Pa da su sva svjedočenja muslimana ovako skupljena vi bi ste se djeco, da prostiš, syebali koliko bi 'pdfova' bilo.
PS
Kao počinitelj zločina navedeni su 'pripadnici armije RBiH'. Nažalost, i ako je bilo zločina ovakvim načinom žrtve se neće ispoštovati a posebno u selima je uvijek dolazio da pljačka neko koje znao gdje da udari. Haman svaki slučaj. Tako su i nađeni krivci - jer ih neko prepozna pa sud poslije utvrdi da li su mogli biti tu i ako se potvrdi lokacija kuda s ekretala jedinica osumnjičene osobe tada se i ta osoba može pritvoriti. Koliko god korumpiran bio sudu se mora pristupiti ozbiljno i sa mnoštvom podataka, ovo što sam vidio... Tanko, pa vrijeđa te žrtve.
A ti ne vrijeđaš žrtve negirajući ih? Da je obratan slučaj, da se u dokumentu radilo o stradanjima Bošnjaka, to bi ti sasvim bilo dovoljno. Glavni problem je što se Bošnjaci predstavljaju jedinim žrtavama a neće da priznaju da je bilo žrtava i sa druge i treće strane, za koje oni nikad neće odgovarati.
Zamoliću te da pročitaš šta sam rekao prije nego me počneš osuđivati.
''Nažalost i ako je bilo zločina ovakvim načinom žrtve se neće ispoštovati''
Bez dokaza i svjedočenja kojim se direktno navode mjesta zločina, vrijeme zločina i još mnogi detalji... Teško će biti osude. Pa mnoge muslimanske žrtve su takođe ostale bez nekoga ko je osuđen, iz istog razloga.
Onda se za te žrtve govori da smo ih mi muslimani sami poubijali. Zašto bih onda ja na nedokazane slučajeve upirao prstom na sebe kada ih je i primjerice unprofor mogao poubijati, kontaš?
Reci šta treba da shvatimo znači u čemu je stvar? Ja ništa nisam negirao pa ni te nedokazane slučajeve, kao što možeš vidjeti a ono što svakodnevno svjedočim je kako mnogi negiraju već dokazane zločine i slave ljude koji su odležali više od 10 godina za svoja nedjela.
Pa šta bi čovjek trebao,ono realno, da mi jedno kolektivno izvinjenje svima uputimo i hrvatima i srbima jer u zlu rata i mi smo imali pojedince koji su postupili kao većina onih na suprotnoj strani? Treba da ispaštamo radi toga dok oni koji su okrvavili ruke uživaju sve ono što im je dejton omogućio? I hvala bogu prestalo je neprijateljstvo između hrvata i muslimana ali tragovi tuđmanovih logora su na mnogima ostali i dan danas, pa hoćemo li i o tome?
Nikako vi da shvatite.
Baton, vi ćete sve slučajeve koje je ARBiH počinila pravdati time 'izolovani slučaj', nećete nikad priznati da je bilo i muslimanske agresije a bilo je. Očekujete da svi ispaštaju radi rata osim vas. Ti prihvaćaš odluke suda u Hagu? Onda prihvati i to da je taj isti sud i griješio (Ahmići, slučaj Kupreškići), da je taj isti sud oslobodio Kordića, da je taj isti sud njemu nudio nagodbu da će biti slobodan ako prizna da je dobivao zapovijedi ravno od Bobana. Dakle, u nekim slučajevima ti odgovaraju odluke suda a u nekim ne? Ako je taj isti sud oslobodio Kordića jer je čovjek odslužio svoju kaznu, što ti više hoćeš? Za Ahmiće je pet ljudi osuđeno, Križančevo selo i Buhine kuće nisu ni spomenute nigdje, niti je tko odgovarao. I to su bili civili i tu je bilo djece. I svoje ćete glorificirati, tuđe zločine maksimizirati. I uporno hoćete nekakvu pravdu, ali pravdu hoćete samo za sebe, da se prvo vaše žrtve istraže a ostale ZANEMARE. Teško za shvatiti? Vjerujem da je.
Sada govoriš da je armija RBiH izvršila agresiju... I pojedinci su vršili zločine sad dal komandiri il ko već, druga priča ali malo je zločina sa ove strane.
KAFANDAR, Goran, rođen 1972. godine u Travniku, nastanjen u Novom Travniku, ubijen u Buhinim Kućama, općina Vitez, 9. siječnja 1994. godine. 95
KAFANDAR, Stipo, rođen 1917. godine u selu Ovnak, općina Travnik, ubili su ga vojnici Armije BiH u vlastitoj kući rafalom iz vatrenog oružja 8. lipnja 1993. godine. 59
KAFANDAR, Stipo, rođen 1948. godine, iz Krpeljića, općina Travnik, vojnik HVO-a, vojnici Armije BiH su ga 8. lipnja 1993. godine zarobili, razoružali i odmah potom ubili u rodnom selu. 62
KAJIĆ, Damir, u Kiseljaku, općina Žepče, ubijen u pokolju hrvatskog stanovništva 16. kolovoza 1993. godine. 128
KAJIĆ, Kruno, vojnik HVO-a, invalid, ubili su ga vojnici Armije BiH 16. kolovoza 1993. godine u Kiseljaku, Žepče. 128
KALEB, Kata, zvana Malezuša, rođena 1910. godine u selu Nevizdravci/Vrci, općina Konjic, u njemu su je vojnici Armije BiH, 22. travnja 1993. godine ubili u obiteljskoj kući. 23
KALINIĆ, Dušan, Srbin, ubijen u Fojnici srpnja 1993. godine. Ervdin Lemeš, zvan Paraga hvalio se da ga je on ubio. 112
KAPETANOVIĆ, Vlatko, zarobljeni vojnik HVO-a, pretukli ga vojnici Armije BiH, bugojanski ga susjed Alija Osmić, vojnik Armije BiH, pretučenog strpao u prtljažnik automobila i odvezao u nepoznatom pravcu u srpnju 1993. godine. Mjesec dana kasnije pronađen je njegov leš na lokalitetu Garički Podovi, općina Bugojno. 42,45
KARATOVIĆ, Jozo, rođen 1956. godine u selu Lucić, općina Maglaj, vojnik HVO-a, vojnici Armije BiH ubili su ga 24. siječnja 1994. godine u selu Novakovići, općina Maglaj, masakriran, smrvljenih jagodičnih kosti, izlomljenih ruku i izgnječenog tijela. 123
KASALO, Mirko, Hrvat, ubili su ga vojnici Armije BiH na Mandalcu u Bugojnu. 42
KATANA, Anto, Hrvat, civil, iz sela Bilalovac, općina Kiseljak, vojnici Armije BiH su ga u ljeto 1993. godine masakrirali. 105
KATAVA, Milka, rođena 1943. godine iz Busovače, civil, Hratica, poginula od granate Armije BiH kod svoje kuće, 20. travnja 1993. godine. 101
KATIĆ, Kata, rođena 1922. godine, iz Kiseljaka, općina Žepče, ubijena u svom rodnom selu 16. kolovoza 1993. godine. 128
KEGELJ, Draženko, rođen 1973. godine, ubijen s leđa u Dusini, općina Zenica, 26. siječnja 1993. godine. 78
KEGELJ, Jozo, rođen u Dusini, općina Zenica, 26. siječnja 1993. godine strijeljan u rodnom selu.
KEGELJ, Mladen, rođen 1969. godine u Dusini, općina Zenica, 26. siječnja 1993. godine mučili su ga a potom i ubili vojnici Armije BiH u rodnom selu. 78
KEGELJ, Niko, rođen 1938. godine, mučen, kroz uši su mu provlačene žice, potom je strijeljan, 26. siječnja 1993. godine u rodnoj Dusini. 78
KEGELJ, Stipo, rođ. 1931., mučen, a potom strijeljan u rodnom selu Dusini, 26. siječnja 1993. 78
KEGELJ, Vinko, rođen 1940. godine u Dusini, općina Zenica, zarobljen pa mučen, a potom strijeljan 26. siječnja 1993. godine u rodnom selu. Kao i ostale Hrvate Dusine, ubili su ga vojnici Armije BiH. 78
KEŠKIĆ, Ilija, rođen 1906. godine u selu Odžak, općina Busovača, zarobili su ga vojnici Armije BiH i ubili 19. srpnja 1993. godine zajedno s Dragutinom Bartulovićem. 43
KEŠKIĆ, Ivan, zatočen, pretučen i ubijen u Bugojnu. 42
KEŠKIĆ, Zdravko, rođen u selu Odžak, općina Bugojno, zarobljen i ubijen u srpnju 1993. godine. 43
KIRIN, Franjo, rođen 1907. godine u Bugojnu istjeran iz svog doma, nastanio se u klaustru časnih sestara u Bugojnu s ostalim prognanicima. Prigodom obilaska svoje kuće, 12. kolovoza 1993. godine ubili su ga vojnici Armije BiH. 42
KLARIĆ, Anto, rođen 1946. godine u selu Brajkovići, općina Travnik, vojnik HVO-a, braneći svoju kuću ubijen pred njom, 8. lipnja 1993. godine, za napada postrojbi Armije BiH. 62
KLARIĆ, Jozo, Hrvat iz sela Vrpeč, općina Bugojno, nađen mrtav u Čipuljiću, srpnja 1993. godine. 43
KNEZOVIĆ, Mato, Hrvat, teško invalid, vojnici Armije BiH zaklali su ga u postelji, 10. rujna 1993. godine u selu Vrbica, općina Zavidovići. 126
KNEŽEVIĆ, Cvitan, rođen 1933. godine, u selu Mrkosovice, općina Konjic, dobrostojeći mještanin, ubili su ga 1. svibnja 1993. godine Hikmet Lipovac, vojnik Armije BiH, po zapovijedi Hasana Hakalovića i Jusufa Hadžajlije. 23
KNEŽEVIĆ, Ivan, rođen 1971. godine, ubijen za operacije Armije BiH nazvane "Krvavi Badnjak", 22. prosinca 1993. godine, u Križančevu Selu, općina Vitez. 92
KNEŽEVIĆ, Josip, dječak, rođen 1976. godine, iz sela Ljubunci, zaselak Jurići, općina Rama/Prozor, vojnici Armije BiH Mumin Imamović i Muharem Zečić, zvan Muške, ubili su ga 24. lipnja 1993. godine, rafalom iz vatrenog oružja dok je spavao sa sestrom Marinom. 10
KNEŽEVIĆ, Marina, djevojčica rođena 1979. godine iz sela Ljubinci, zaselak Jurići, općina Rama/Prozor, ubili je vojnici Armije BiH 24. lipnja 1993. godine rafalom iz vatrenog oružja dok je spavala s bratom Josipom. 10
KNEŽEVIĆ, Mijo, civil, s područja općine Kiseljak, vojnici Armije BiH silom su ga odveli da kopa rovove za potrebe vojske, u naselju Datići ubijen. 105
KNEŽEVIĆ, Niko, rođen 1951. godine, iz Križančeva Sela, općina Vitez, za masakra u rodnom selu ubijen 22. prosinca 1993. godine. 92
KODRO, Branko, Hrvat, usmrćen hicem iz snajpera 4. kolovoza 1993. godine u Mostaru. 28
KOLAR, Slaven, rođen 1968. godine u Konjicu, vojnik HVO-a, ratni zarobljenik Armije BiH, evidentiran kod Međunarodnog Crvenog križa. Kopao rov za Armiju BiH u selu Orahovica, općina Konjic i tu ubijen snajperskim hicem, 14. svibnja 1993. godine. 24
KOLENDA, Kazimir, rođen 1967. godine, Hrvat, ubijen braneći svoje selu Čukle, 8. lipnja 1993. godine za napada Armije BiH.
KOLENDA, Miroslav, rođen 1967. godine u Čuklama, 8. lipnja 1993. godine ubili su ga vojnici Armije BiH dok je branio svoje rodno selo.
KOLENDA, Pero, rođen 1964. godine u selu Čukle, općina Travnik, ubili su ga vojnici Armije BiH, 8. lipnja 1993. godine dok je branio svoje rodno selo. 60,63
KOLOBARA, Slavko, Hrvat, ubijen snajperskim hicem 2. kolovoza 1993. godine u Mostaru. 28
KOLOVRAT, Miro, vojnik HVO-a, vojnici Armije BiH zarobili su ga i 23. srpnja 1993. godine ubili na pločniku u Bugojnom. 45
KONTA, Ivka, rođena 1928. godine, iz sela Kandija, općina Bugojno, metalno retardirana osoba, 10. rujna 1993. godine, kada je obilazila bratovu kuću ubijena je i zapaljena. 44
KOROVIJA, Rudo, 28. kolovoza 1993. godine poginuo od granate u Vitezu. 90
KOSIR, Pero, Hrvat, mučen do nesvijesti kao zarobljeni vojnik HVO-a, od premlaćivanja umro 20. rujna 1993. godine u logoru u Mostaru. 30
KOSTIĆ, Branko, rođen 1937. godine u selu Orlište, općina Konjic, vojnici Armije BiH su ga ubili 23. ožujka 1993. godine rafalom iz automatskog oružja. 20
KOSTIĆ, Ivan, rođen 1907. godine u Orlištu, općina Konjic, vojnici Armije BiH strijeljali su ga 23. ožujka 1993. godine u vlastitoj kući. 20
KOSTIĆ, Janja, iz Orlišta, općina Konjic, vojnici Armije BiH 23. ožujka 1993. godine su je ranili, a umrla je zato jer joj nitko nije pružio medicinsku pomoć. 20
KOŠTRO, Iva, Hrvatica, ubijena je 20. rujna 1993. godine iz snajpera u Mostaru. 30
KOVAČ, Mario, rođen 1975. godine, Hrvat iz Konjica, vojnici Armije BiH ubili su ga u obiteljskom stanu, 20. travnja 1993. godine. 22
KOVAČEVIĆ, Perica, rođen 1952. godine, jedan iz skupine "21 Bugojanac", za koju se na zna kako je i gdje svršila. 47
KOZARIĆ, Blaž, rođen 1903. godine, iz Konjica, susjedi, vojnici Armije BiH, izgurali su ga iz njegove kovačnice i kovačkim čekićem smrskali mu glavu, 14. rujna 1993. godine. 24
KOZINA, Berta, rođena 1933. godine u Čuklama, općina Travnik, ubili je vojnici Armije BiH, 8. lipnja 1993. godine, ispred vlastite kuće u Čuklama. 60
KOZINA, Kazimir, sin Matin, rođ. 1967. iz sela Čukle. Ubijen 8. lipnja 1993. u Čuklama. 60
KOZINA, Miroslav, sin Stipin, rođ. 1967. iz sela Čukle. Ubijen 8. lipnja 1993. u Čuklama. 60
KOZINA, Pero, rođen 1956. godine u Čuklama, općina Travnik, Hrvat, strijeljao ga prvi susjed, Osman Softić, vojnik Armije BiH, 8. lipnja 1993. godine. 60,63
KOŽUL, Ana, zvana Anuša, rođena 1929. godine, ubijena 22. travnja 1993. godine u Vrcima, općina Konjic. 20,23
KOŽUL, Stoja, rođena 1935. godine, ubijena u rodnom selu Vrci kod Konjica 22. travnja 1993. godine. 20
KRAJINOVIĆ, Finka, vojnici Armije BiH ubili je rafalom, zapalili joj kuću u kojoj je izgorjela, u srpnju 1993. godine. 112
KRAMAR, Slavko, rođen 1968. godine u selu Maljine, općina Travnik, mentalno retardirana osoba, vojnici Armije BiH ga u Maljinama, 8. lipnja 1993. godine uhitili i istog dana strijeljali u zaseoku Bikoši. 55
KREŠEVLJAK, Ivan, rođen 1975. godine u Travniku, ubijen za pokolja u Buhinim Kućama, 9. siječnja 1994. godine, općine Vitez. 94
KREŠO, Ante, rođen 1935. godine, ubijen u Žitačama/Podhum, hicem u leđa, 23. ožujka 1993. godine. 20
KREŠO, Cmiljko, rođen 1940. godine, ubijen u rodnom selu Trusini, općina Konjic, 16. travnja 1993. godine. 21
KREŠO, Ivica, ubijena u rodnoj Trusini, općina Konjic, 16. travnja 1993. godine. 21
KREŠO, Nedjeljko, rođen 1953. godine, kao zarobljeni vojnik HVO-a ubijen 16. travnja 1993. godine u rodnoj Trusini kod Konjica. 20
KREŠO, Pero, rođen 1961. godine, vojnik HVO-a, vojnici Armije BiH zarobili ga u rodnoj Trusini kod Konjica i ubili, 16. travnja 1993. godine. 20
KREŠO, Velimir, zvan Veljko, rođen 1934. godine, vojnici Armije BiH ubili ga 16. travnja 1993. godine u rodnom selu Trusina kod Konjica. 21
KREZIĆ, Florijan, Hrvat, rođen 1963. godine, vojnici Armije BiH ubili ga za pokolja u Kiseljaku, općina Žepče, 16. kolovoza 1993. godine. 128
KREZIĆ, Franjo, rođen 1934. godine, izbjeglica u Kiseljaku, općina Žepče, gdje su ga ubili vojnici Armije BiH, za pokolja u tom selu, 16. kolovoza 1993. godine. 128
KREZIĆ, Kata, rođena 1933. godine, izbjeglica u selu Kiseljaku, općina Žepče, gdje su je ubili vojnici Armije BiH za pokolja, 16. kolovoza 1993. godine. 128
KRIŠTO, Anto, Hrvat, poginuo u Vitezu. 88
KRIŠTO, Jozo, ubijen nožem, 27. travnja 1993. godine u Gornjoj Zenici. 80
KRIŠTO, Jozo, rođen 1930. godine u Polju, općina Busovača, civil, poginuo od granate Armije BiH kod svoje kuće, 20. travnja 1993. godine. 80
KRIŠTO, Niko, rođen 1927. godine, iz Gustog Graba, općina Busovača, ubijen ispred svoje kuće 25. siječnja 1993. godine. 97,101
KRIŠTO, Vlado, rođen 1958. godine, pripadnik HVO-a, zarobljen 5. rujna 1993. godine u selu Brdo, općina Vitez, odveden u zatvor u Han Bilu, tu mučen i ubijen 9. rujna 1993. godine. 64
KRIŽANAC, Anto, rođen 1942. godine, ubijen u Križančevu Selu 22. prosinca 1993. godine. 92
KRIŽANAC, Dragan, rođen 1960. godine, ubili ga vojnici Armije BiH, 22. prosinca 1993. godine. 92
KRIŽANAC, Franjo, rođen 1930. godine, ubijen ispred svoje kuće u Križančevu Selu, 22. prosinca 1993. godine. 91
KRIŽANAC, Ivan, rođen 1959. godine, vojnici Armije BiH ubili ga 22. prosinca 1993. godine u Križančevu Selu. 92
KRIŽANAC, Ranko, Stipin, rođen 1965. godine, vojnici Armije BiH ubili su ga 22. prosinca 1993. godine u Križančevu Selu. 92
KRIŽANAC, Tomislav, rođen 1960. godine, ubijen 22. prosinca 1993. godine u rodnom Križančevu Selu. 92
KRIŽANOVIĆ, Mijo, nađen mrtav srpnja 1993. godine u selu Čipuljić kod Bugojna. 43
KRIŽANOVIĆ, Sanja, rođena 1978. godine, ubijena granatom Armije BiH, 10. lipnja 1993. godine u Vitezu. 89
KULUŠIĆ, Tomo, 7. kolovoza 1993. godine u Mostaru umoren metkom iz snajpera vojnika Armije BiH. 28
KULJANIN, Zoran, rođen 1969. godine, vojnik HVO-a, zarobili ga vojnici Armije BiH 21. travnja 1993. godine i ubili iznad Donjeg Sela, općina Konjic. 22
KURT, Jadranko, rođen 1973. godine u selu Dolac Bila, općina Travnik, za napada postrojbi Armije BiH na njegovo selo, 8. lipnja 1993. godine, ubijen. 60
KUSTURA, Dragija, rođena 1930. godine, 21. srpnja 1993. godine ubijena u Goruši, općina Bugojno. 44
KVASINA, Ruža, ubijena iz vatrenog oružja vojnika Armije BiH u selu Bistrica, općina Uskopje/Gornji Vakuf, 17. siječnja 1993. godine. 34
LALIĆ, Mato, rođen 1928. godine, vojnici Armije BiH ubili ga u srpnju 1993. godine na području općine Fojnica. 112