Da bi pojedinac sačuvao samopoštovanje pred samim sobom i pred drugima, zaštitio sebe od čestih neuspjeha i osjećanja manje vrijednosti on nesvjesno koristi različite odbrambene mehanizme. On tako nastoji da dokaže da razlozi njegovih neuspjeha nisu u njemu samom već da je neko drugi odgovoran za to.
Racionalizacija ili “Sladak limun-kiselo grožđe” – je odbrambeni mehanizam koji omogućava pojedincu da sačuva samopoštovanje na taj način što traži razne izgovore kako bi opravdao neuspjeh ili neki neprikladan postupak. Pošto su potisnuti pravi razlozi svog ponašanja, traže se neki drugi koji bi nam bili prihvatljiviji. Ovaj mehanizam odbrane koristimo kada beznačajne uspehe prikazujemo kao velike (sladak limun)- recimo kada djelimičan uspjeh u sportu nastojimo sebi i drugima da objasnimo kao veliki i značajan, ili obrnuto, kada o nedostižnom cilju pričamo sa omalovažavanjem (kiselo grošđe)- recimo kada učenik ne uspijeva da upiše fakultet (ili student da ga završi) često reaguje na taj način da ističe kako fakultet može da upiše i završi svaka budala, pa da baš zbog toga on neće da ga upiše.
Pomijeranje – kada se naša agresija zbog neuspjeha usmjeri, ne prema stvarnom izvoru frustracije već prema nekom drugom objektu ili osobi. Npr. dijete koje je frustrirala majka ili drug u igri može reagovati neprimjerenom agresijom prema svom mlađem bratu. Ili djevojčica koju je naljutila majka, pomijera svoju agresiju na lutku, pa joj otkine glavu.
Maštanje i dnevno sanjarenje služi frustriranom pojedincu da ono što ne može da ostvari u stvarnom životu, ostvari u fantaziji. Većina nas je imala sanjarenje o kažnjavanju onih koje mislimo da trebamo kazniti ili o uspjesima koje nikada u realnosti nećemo postići. Ovaj mehanizam odbrane ukoliko se umjereno koristi, može nam pomoći da sačuvamo samopoštovanje i ravnotežu, ali pretjerano i svakodnevno maštanje i sanjarenje može osobu vrlo lako odvući od realnosti.
Kada je riječ o mehanizmima odbrane oni su manje – više korisni za sve nas ukoliko se koriste umjereno jer pomažu ličnosti da sačuva samopouzdanje i samopoštovanje, ali opet s druge strane mogu biti i štetni ukoliko se koriste u velikoj mjeri i za najmanje prepreke i postanu karakteristika svakodnevnog ponašanja i života pojedinca, gdje osoba ne poduzima ništa da se to promijeni i neki problem svjesno prevaziđe.