Ta se sarajevska oblast podudarala sa nekadašnjim sarajevskim okrugom, u kojem je, prema prvom popisu stanovništva u Kraljevini SHS od 31. januara 1921., živjelo 287.214 stanovnika. Od togaje 66.317 duša živjelo u samom Sarajevu kao gradu. U tom ukupnom broju je prema vjerskoj strukturi u gradu bilo 22.474 muslimana, 16.317 pravoslavnih,19.242 rimokatolika, 7.458 Jevreja, 470 evangelika, 160 grkokatolika, 29 ostalih i 16 bez konfesije ili nepoznato. Prema posljednjem austrijskom popisu od 10. oktobra 1910. u Sarajevu je živjelo 51.919 stanovnika. To znači da se za deset ?odina, bez obzira na rat ili možda zahvaljujući upravo njemu, broj žitelja Sarajeva povećao za 27,7%. U gradu se u tom periodu povećao čak i broj muslimana, sa 18.460 u 1910. na 22.474 u 1921., mada se muslimansko stanovništvo u BiH brojčano smanjilo od 612.137 u 1910. na 588.173 u 1921. godini. Za deset godina se broj muslimana u BiH "smanjio za 23.964 duše. U narednih deset godina demografski rast u Sarajevu se usporava. Prema drugom i posljednjem popisu stanovništva Kraljevine Jugoslavije od 31. marta 1931., u gradu Sarajevu su živjela 78.173 stanovnika. Povećanje u odnosu na 1921. godinu je iznosilo 17,9%. Vjersko-etnička struktura u gradu se nije znatnije izmijenila. Od ukupnog broja 78.173 gradskih žitelja, muslimana je bilo 29.649, pravoslavnih 18.630, rimokatolika 21.372 i evangelika 534. Pripadnika ostalih kršćanskih crkava bilo je 851, dok Jevreji u ovom popisu nisu posebno iskazani nego su ubrojani u ostale kojih je ukupno bilo 7.637, od čega najmanje 7.500 Jevreja. Rezultati popisa iz 1931. objavljeni su tek 1938, kada je već bio u toku progon Jevreja u nacističkoj Njemačkoj i nekim drugim evropskim državama, pa je Kraljevina Jugoslavija vjerovatno nastojala prikriti podatke o svom jevrejskom stanovništvu.

ja sam konj