Stvarno bi bilo dobro da neko jednom objasni ovo pitanje. Zivim u Sarajevu i potpuno je jasno da se ovdje slabo sta proizvodi, odnosno da ima jako malo stvaranja novih vrijednosti. Ono sto Sarajevo sigurno ima jeste najveca potrosnja jer je ovdje najveca kupovna moca (budzetari + ostale jake firme) te usluge. Takodje i gradjevina je prilicno prisutna (stanogradnja i infrastrukutura). Ne znam kako se posmatraju u ovoj prici Javna preduzeca (EP, BH Telecom, BHGas, SAGas, itd)
Ako se tome doda jos cinjenica da se u Sarajevu ipak najvise izdaju racuni, onda se vjerovtno dolazi do ovog podatka o kojem ovaj vrsni strucnjak govori.
Evo da ja probam odgovoriti i demantovati Konakovića:
Premijer Federacije BiH je u svom ekspozeu pred Parlamentom zaključio kako je izvoz naša razvojna šansa i kako ga moramo dodatno stimulisati.
Šta kažu brojevi u BiH. Isplati li se biti izvozna sredina?
Uzmimo jedan kanton (Kanton 10 - Livno), jedan glavni grad kantona (Bihać) i jedan grad koji nije glavni grad kantona (Gračanica).
Usporedimo i rangirajmo pokazatelje za 2014. godinu.
BROJ STANOVNIKA
1. Kanton 10 - 91 hiljada
2. Bihać - 61 hiljada
3. Gračanica - 48 hiljada
IZVOZ ROBA
1. Gračanica - 175 miliona KM
2. Kanton 10 - 79 miliona KM
3. Bihać - 66 miliona KM
BROJ ZAPOSLENIH
1. Bihać - 12 hiljada
2. Kanton 10 - 9 hiljada
3. Gračanica - 8 hiljada
BROJ NEZAPOSLENIH
1. Bihać - 11 hiljada
2. Gračanica - 10 hiljada
3. Kanton 10 - 9 hiljada
PROSJEČNA NETO PLATA
1. Bihać - 907 KM
2. Kanton 10 - 840 KM
3. Gračanica - 536 KM
UVOZ ROBA
1. Gračanica - 190 miliona
2. Kanton 10 - 148 miliona
3. Bihać - 111 miliona
Šta možemo zaključiti?
- Stanovništvom duplo veći Kanton 10 od Gračanice je 2014. godine izvozio duplo manje roba. Ali bez obzira na to imao je hiljadu više zaposlenih, hiljadu manje nezaposlenih i veću prosječnu neto platu za 304 KM.
- Sa 13 hiljada više stanovnika Bihać je izvozio tri (3) puta manje roba u inostranstvo od Gračanice. Ali bez obzira na to je imao 3 hiljade više zaposlenih i višu prosječnu neto platu za 371 KM.
- U Kantonu 10 je 2014. godine bilo registrovano 3.855 poslovnih subjekata, u Bihaću 2.769, a u Gračanici 1.924 poslovna subjekta. Zajedno su svi oni pravili više minusa, nego plusa državi, jer su više uvozili roba nego izvozili.
- Pokrivenost uvoza izvozom je bila najbolja u Gračanici, koja je 2014. godine napravila minus od samo 15 miliona KM. Bihać je BiH napravio trgovinski minus od 45 miliona KM, a najgori je bio Kanton 10 sa minusom od čak 69 miliona KM.
Ako gledamo ove pokazatelje neke stvari nam postaju jasnije. U današnjoj BiH izvoziti i truditi se da pokrijete svoj uvoz izvozom, da napravite što manje minusa, za građane se jednostavno ne isplati.
Za građane je najbolje ako imaju svoj kanton. Ili još bolje, ako su glavni grad kantona.
Što nas neminovno vodi do priče o Sarajevu kao privrednom centru BiH. Naime, iz nekoliko pokazatelja postaje jasnije kako je Sarajevo u biti samo uvozni, porezni i administrativni centar.
Sa 440 hiljada stanovnika 2014. godine Kanton Sarajevo je izvezao 918 miliona KM, a uvezao 3.7 milijardi KM, te napravio minus u trgovinskoj bilansi države BiH od 2.7 milijarde KM. U istom periodu KS imao je 125 hiljada zaposlenih i 71 hiljadu nezaposlenih, te prosječnu neto plaču od 1.036 KM.
Tuzlanski Kanton, radi poređenja, sa svojih 477 hiljada stanovnika (37 hiljada stanovnika više!) izvezao je robe u visini od 1.1 milijardu KM (200 miliona više od KS) i uvezao robu u vrijednosti od 1.4 milijardu KM (2.3 milijarde KM manje od KS). Dakle, državi BiH je TK napravio minus od 300 miliona KM. Što je skoro deset puta manji minus od Kantona Sarajevo. Iako stanovništvom veći, TK je imao čak 43 hiljade manje zaposlenih od KS i 28 hiljada više nezaposlenih.
Treba li ovome dodati da je 2013. godine zdravstveni sistem Kantona Sarajevo na svom raspolaganju imao 338 miliona KM, a Tuzlanski 196 miliona KM. Dakle, 149 miliona KM manje za zdravstvo u TK nego u KS.
U današnjoj BiH izvoziti i truditi se da pokrijete svoj uvoz izvozom, da napravite što manje minusa, za građane se jednostavno ne isplati. Ni brojem zaposlenih, ni zdravstvenom uslugom.
Za građane BiH je najbolje ako imaju svoj kanton. Ili još bolje, ako su glavni grad kantona, entiteta i države. I ako imaju pondere za PDV.