@Hana28, bijelo vino se ne zagrijava. Naprotiv, ohladi se malo prije konzumiranja. Najviša temperatura mu je sobna.
Molekula acetaldehida koja se dobije industrijski/laboratorijski je apsolutno ista kao ona molekula acetaldehida kojia je nastala kao nusprodukt vrenja u vinu, ili pivu, ili u voću.
@Hana28, acetaldehid u pivu i vinu i zrelom voću nastaje kao nusprodukt reakcija sekundarne oksidacije alkohola, pod enzimima i hemijskim reakcijama. Acetaldehid se u jetri razgradi na sirćetnu kiselinu, svejedno unijela acetaldehid u sebe jabukom ili pivom ili vinom.
Ako ponovo pročitaš članak primjetićeš da ni oni ne znaju, jer kažu "čini se da neutraliziraju opsanost." Čini se, a ne sigurno. Dalje kaže potrebno je još istraživanja. Što znači da im je to tek hipoteza.
@Hana28, acetaldehid u pivu i vinu i zrelom voću nastaje u reakciji sekundarne oksidacije alkohola, pod enzimima i hemijskim reakcijama. Acetaldehid se u jetri razgradi na sirćetnu kiselinu, svejedno unijela acetaldehid u sebe jabukom ili pivom ili vinom.
Ako ponovo pročitaš članak primjetićeš da ni oni ne znaju, jer kažu "čini se da neutraliziraju opsanost." Čini se, a ne sigurno. Dalje kaže potrebno je još istraživanja. Što znači da im je to tek hipoteza.
@Hana28, acetaldehid u pivu i vinu i zrelom voću nastaje u reakciji sekundarne oksidacije alkohola, pod enzimima tj, hemijskim reakcijama. Acetaldehid se u jetri razgradi na sirćetnu kiselinu, svejedno unijela ga u sebe jabukom ili pivom ili vinom.
Ako ponovo pročitaš članak primjetićeš da ni oni ne znaju, jer kažu "čini se da neutraliziraju opsanost." Čini se, a ne sigurno. Dalje kaže potrebno je još istraživanja. Što znači da im je to tek hipoteza.
@Hana28, drugo, kao i u vinu ili pivu, i u jabukama je acetaldehid nastao putem hemijskih reakcija tokom zrenja., ili kako ti to više voliš reći pucanjem i stvaranjem novih bonds. Acetaldehid ni u jednom od tih nIje pao s neba ili se stvorio sam od sebe kao gotov proizvod.
@Hana28, tvoja pitanja nisam razumio. Na primjer kako se aacetaldehid ponaša u slučaju glukoze i fruktoze. To je besmisleno pitanje jer nije formulisano kako treba, i kao takvo je ostavljeno za široka tumačenja. Kao i večina toga što si napisala. Htjela si pitati nekoliko stvari, ali je sve to neformulisano pa zato i nejasno.
PS: Acetaldehid, ili šećer, svejedno šta im je izvor, u organizmu prolazi isto.
Da, svi šećeri završe u organizmu isto bez obzira na izvor. Razlože se i pretvore u glukozu. Kad je do triglicerida i debljanja, stvar je jedino u *količini* šećera koji se uzima. Debljaćeš se i od jabuka ako ih puno i ;estoo jedeš, isto i od meda i od njega zaraditi čak dijabetes. Fruktoza u organizmu ne opstaje; nego se već u ustima usljed djelovanja enzima počinje pretvarati u glukozu jer je organizam ne može iskoristi pa je pretvara u ono što može.
Da, svi šećeri završe u tijelu isto, razlože se i pretvore u glukozu bez obzira na izvor. Kad je do triglicerida i debljanja, stvar je jedino u *količini* šećera koji se uzima. Debljaćeš se i od jabuka ako ih puno i često jedeš, isto i od meda i od njega zaraditi čak dijabetes i imati povišene trigliceride Fruktoza u organizmu ne opstaje, nego se već u ustima usljed djelovanja enzima počinje pretvarati u glukozu jer je organizam ne može iskoristi pa je pretvara u ono što može.
svi šećeri se u tijelu isto razlože i pretvore u glukozu bez obzira na izvor. Kad je do triglicerida i debljanja, stvar je jedino u *količini* šećera koji se uzima.
Debljaćeš se i od jabuka ako ih puno i često jedeš, isto i od meda i od njega zaraditi čak dijabetes i imati povišene trigliceride.
Fruktoza u organizmu ne opstaje, nego se već u ustima usljed djelovanja enzima počinje pretvarati u glukozu jer je organizam ne može iskoristi pa je pretvara u ono što može.
1.)
Ti svoje komentare pišeš da se svedu na filozofiranje, i ad hominem. Taj prof sa Cornella pomenuo ti je fruktozu samo zato što je prisutna u vrlo mnogo industrijske hrane i priloga, te je ljudi najviše unose, i ona je zato problem, a ne njen način metaboliziranja.
Koliki si ti "stručnjak" pokazuje da si ostala pod krivim utiskom da je razlaganje fruktoze u tijelu i od nje sinteza masnih kiselina svojstveno samo fruktozi, i nijednom drugom šećeru.
2.)
Ostala si pod tim krivim utiskom jer ti prof nije imenovao i druge šećere, a nije ti ih spomenuo jer ti drugi nisu toliki problem moderne ishrane, jer ih ljudi ne unose toliko mnogo u ishrani.
Svi šećeri u tijelu se pretvaraju u glukozu, i *višak* svakog šećera jetra uredno pretvori u masnoću, bez obzira na izvor šećera i vrstu. Ne vjeruješ meni, upitaj svog kućnog liječnika i slušaj šta će ti reći.
3.)
Zapamti opet jednu riječ: *količina*. Bilo kojeg šećera. A ne vrsta šećera. I ne izvor. Već količina, tj, višak.
To što se praviš stručna i upadaš u preuranjene zaključke i filozoofiraš sa ad hominem je tipična manifestacija osobe koja je o nečemu načula nešto malo, i za sebe pomislila da zna vrlo mnogo, pa požurila da se pohvali pred svijetom.
4.)
O fruktozi kao posebno opasnom šećeru zbog nekog naročitog načina metaboliziranja jer se navodno ne razlaže i ne pretvara u glukozu, je čista špekulacija bez temelja. Nije čak ni naučna hipoteza, i ta spektakularna špekulacija pronašla je svoje fanove koji su potrčali da to napišu na Wikipediji i sličnim look-alike ili wannabe "naučnim" web stranicama.