Samo jedna od 10 majki u BiH nastavlja dojiti dijete i nakon šest mjeseci njegovog života
"Iako nikad više nismo govorili o dojenju i njegovim prednostima, kao i o razlikama između formula i majčinog mlijeka, čini se da se sve manje žena odlučuje za dojenje", kazala je banjalučka pedijatrica Gordana Mučibabić.
Rezultati studije pokazali su da 4,2 posto majki iz FBiH i 8,33 posto iz Republike Srpske nisu uopšte dojile svoje bebe. Majke iz FBiH bebe su hranile formulom uglavnom po preporuci ljekara, dok su one iz RS-a navele da nisu imale mlijeka ili ga nije bilo dovoljno.
Istraživanja su pokazala da do pet posto majki u svijetu nema dovoljno majčinog mlijeka.
Doktorica Mučibabić ističe da porođaj uzrokuje stres te da je porodiljama ponekad potrebna i stručna pomoć kako bi u prvih nekoliko dana uspostavile dojenje. Također, navodi da se majke često susreću sa negativnim komentarima svoje porodice o dojenju, što smanjuje njihovo povjerenje i motivaciju.
Rezultati istraživanja su potvrdili ove tvrdnje.
U FBiH 24,42 posto majki i 21,59 posto iz RS-a su čule da su dojene bebe koje puno plaču gladne i da im je potrebna dohrana.
Također, 24,42 posto majki iz FBiH i 37,5 posto iz RS-a su kazale da ne znaju da li imaju dovoljno mlijeka.
Iz FBiH 44,19 posto majki i 32,95 posto iz RS-a su navele da su okružene ljudima koji vjeruju da majčino mlijeko može iznenada nestati. Da i same vjeruju u iznenadni nestanak mlijeka priznalo je 31 posto majki iz FBiH i 27 posto iz RS-a.
Čak 23 posto majki iz FBiH i 15 posto iz Republike Srpske navelo je da nisu znale ništa od dojenju, a samo u rijetkim slučajevima razlog za nedojenje ili prestanak dojenja je bio taj što beba nije željela dojiti.
Iako je većina majki u BiH čula pozitivne kritike o dojenju, uključujući i one da je dojenje najprirodniji način da se beba nahrani, da je dojenje u javnosti potpuno prihvatljivo i da dojilje zaslužuju praktičnu i emocionalnu podršku, do nekih je došla i drugačija poruka. Tako je, naprimjer, oko 10 posto majki čulo da dojenje treba biti sakriveno od očiju javnosti. 50 posto njih iz Republike Srpske i 43 posto iz FBiH nikada nije dojilo u javnosti.
Dojenje smanjuje rizik od bakterijskih infekcija, astme, alergija, dijareje, gojaznosti i dijabetesa. Dojenje djeteta do šestog mjeseca za 50 posto smanjuje rizik od problema s dijarejom, 30 posto od respiratornih infekcija i od 800.000 smrtnih ishoda svake godine.
Osim toga, brojne studije su pokazale da djeca koja su dojena imaju bolje rezultate na testovima inteligencije. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni finansijsku prednost dojenja. Uprkos svemu navedenom, istraživanje SteadyHealtha pokazalo je da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska članice Svjetske zdravstvene organizacije s najnižom stopom dojenja.
