Miris zimnice osjeti se u bh. kućama: Da li ste probali ajvar s vrganjima i sir od dunja?
Priprema zimnice u brojnim krajevima Bosne i Hercegovine običaj je koji u potpunosti nije nestao te se kasni ljetni i jesenji periodi posebno posvećuju spravljanju kiselih salata, krastavaca, ajvara, džemova ili pekmeza.
Svaka kuća o kojoj brigu vodi stara bosanska domaćica u svom špajzu ima zalihe zimnice, a u posljednje vrijeme sve je više i onih koje pokušavaju unijeti dašak inovativnosti ili vratiti stare recepte koji su pali u zaborav.
Ajvar s vrganjima
Pa tako u Vlasenici je moguće pronaći ajvar s vrganjima, koji se za razliku od konvencionalnog namaza, priprema sa zelenim paprikama i jestivom gljivom koja raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.
Ovakvu deliciju prvi put ove godine je pripremala Olivera Stanišić, koja nam kaže da su odlične reakcije onih koji su ga konzumirali. Kaže da postoje različiti načini pripreme ovog, ali i ustaljenog ajvara, međutim ona se pridržava tradicionalne recepture.
"Razlika između klasičnog i ovog ajvara je samo u vrsti paprika te dodavanju vrganja. Dakle, ja prvenstveno ispečem paprike i patlidžan, nakon čega ih ogulim i očistim te dodajem određene količine vrganja i bijeloga luka. Sve to zajedno pržim na ulju, odnosno ukuhavam duži vremenski period, dok smjesa ne dobije kremastu strukturu", priča nam Stanišić, koja je ove godine pripremala razne ukusne delicije od voća i povrća, koje je lično uzgajala.
Sir od dunja stari je recept koji je otišao u zaborav, međutim njemu se ponovo vratila Timka Salihović iz Kladnja, koja navodi da je riječ o izuzetno zdravom proizvodu koji mogu konzumirati i osobe s dijabetesom ili dijagnosticiranom celijakijom jer je bez glutena.
"Ovaj izuzetno zanimljiv sir koristile su naše nene, a njegov utjecaj na organizam je prilično pozitivan, posebno za pluća. Njegova prednost je u roku trajanja koji je godinu dana, a mnogi ga ne žele pripremati zbog kompleksnosti postupka. Dunja se prvenstveno ubere, a zatim se ostavlja izvjestan period kako bi bila što sočnija. Nakon toga se guli, njena kora se kuha, a unutrašnjost izdvaja i melje u mašini. Samljevena dunja se peče u šerpi, dodaje se mala količina šećera i na kraju se stavlja u drvene kalupe (red dunje, red oraha ili drugih orašastih plodova te ponovno završni red dunje). Nakon što odstoji dan ili dva, stavlja se na papir za pečenje i ostavlja tako da se suši duži vremenski period", pojašnjava nam Salihović.
Kisele gljive
Priprema zimnice sa sobom nosi i umor, ali se sa velikom voljom i željom sve može uspjeti. U domu kladanjske porodice Halilović ove godine se pripremao i jesenji risac, krvavice ili jelova rujnica. Riječ je o istom proizvodu, a koji predstavlja ukišeljene gljive.
"Proces kišeljenja je potpuno isti kao i kod paprika koje se u vodi kuhaju. Dakle, potrebna su tri litra vode, litar octa, jedna šolja soli i isto toliko šećera. Nakon što je smjesa proključala, dodaju se očišćene gljive koje kuham dvije do tri minute, a potom ih vadim u teglu. Gljive na kraju prelijem vodom u kojoj su se kratko kuhale te adekvatno skladištim", kaže nam Senada Halilović, ističući da se kisele gljive mogu služiti kao salata, dodavati kao prilog mesu ili pržiti sa lukom.
Naše sagovornice, svoje proizvode ove subote su izložile na tradicionalnom Sajmu proizvoda žena sa sela koji je u Tuzli održan po deseti put. Brojni posjetitelji imali su priliku degustirati, ali i kupiti najukusnije salate, džemove, ajvar, pekmez, sokove, mliječne proizvode, tradicionalne bosanske kolače, ali i razne rukotvorine.
Sajam je dio projekta "Osnaživanje žena, kroz podsticanje rodne ravnopravnosti, je ključni element za ruralni razvoj", u kojem se trenutno nalazi okvirno 100 žena. Njima pomažu i muževi jer žena teško može biti osnažena bez podrške porodice.
"Pored prerade voća i povrća, žene se počinju baviti i seoskim turizmom. Nude smještaj i proizvode hranu u svojim gazdinstvima, tako da se ta priča širi. Žene u svojim zajednicama nisu prepoznate i na tome treba treba raditi u narednom periodu. Imamo i planove jer želimo povezati tržište malinara i proizvođača svježeg povrća sa Tuzlanskog kantona. Zagovaramo nabavku jedne hladnjače koja bi dovozila svježe voće i povrće ovdje, a gdje bi žene zaradile dosta više u odnosu na prodaju preprodavačima", kaže Mima Dahić iz Udruženja "Vive žene" koje implementira spomenuti projekat.
Učesnici sajma su partneri ovog udruženja i korisnice sa područja općina Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Zvornik i Kladanj.
