Pad kognitivnih sposobnosti bio je dugoročno sporiji u grupi ljudi koja je konzumirala najviše flavonola, bez obzira na ostale faktore koji mogu utjecati na pamćenje, poput životne dobi, spola i pušenja, a najbrži u grupi koja ih je konzumirala najmanje, pokazali su rezultati studije nedavno objavljene u medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju Neurology.
"Naša studija upućuje na to da specifičan izbor hrane može utjecati na sporiju stopu pada kognitivnih sposobnosti. Nešto tako jednostavno poput konzumiranja više voća i povrća i ispijanja više čaja, naročito zelenog, jednostavan je način na koji ljudi mogu preuzeti aktivnu ulogu u održanju zdravlja svog mozga.", rekao je autor studije dr. Thomas Holland, profesor na odjelu interne medicine Medicinskog centra Univerziteta Rush u Chicagu.
Flavonoli su citoprotektivni, što znači da štite stanice, uključujući i neurone, pa je moguće da postoji izravan utjecaj na kogniciju (korištenje svjesnih mentalnih procesa), rekao je dr. David Katz, specijalist za preventivnu medicinu i medicinu životnog stila te prehranu, koji nije sudjelovao u studiji.
Flavonoli imaju izrazito snažna antioksidativna svojstva čime uvelike pridonose optimalnom funkcioniranju kardiovaskularnog sistema, a to pak čini temelj za prevenciju moždanog udara i ostalih cerebrovaskularnih zbivanja.
Namirnice izuzetno bogate tim bioaktivnim komponentama su crveni luk, jabuke, brokula i čajevi, posebice zeleni čaj. Najveću bioraspoloživost imaju flavonoli iz luka, jer postižu najveće tkivne koncentracije i najintenzivniji učinak. Svakodnevnom konzumacijom tih namirnica rizik od moždanog udara (trećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama) može se smanjiti za čak 20 posto.
Biljke sadrže više od 5000 flavonoidnih spojeva koji igraju važnu ulogu u poticanju rasta stanica, borbi protiv okolišnog stresa i privlačenju insekata za oprašivanje.
Studije su pokazale da flavonoli u nekih ljudi (i životinja) smanjuju razvoj upala, što je glavni okidač za razvoj hroničnih bolesti te su bogati izvori antioksidansa, koji se bore protiv slobodnih radikala, vrlo nestabilnih molekula koje se prirodno stvaraju kada vježbate i kada vaše tijelo pretvara hranu u energiju.
Istraživanja upućuju na to da jedan od najčešćih flavonola, kvercetin, utječe na smanjen razvoj raka debelog crijeva i ostalih vrsta karcinoma.
Najviše ga je u luku, a nešto manje ga ima u brokuli, borovnicama, cvjetači, kelju, špinatu i jagodama.
Drugi čest flavonol, kaempferol, sprječava rast stanica raka te istodobno čuva i štiti zdrave stanice. Dobri izvori kaempferola su luk, šparoge i bobičasto voće, ali najbogatiji biljni izvor kaempferola su špinat, kelj i ostalo zeleno lisnato povrće, kao i začinsko bilje poput vlasca, kopra i estragona.
Treći učinkovit flavonol je miricetin, čiju su konzumaciju naučnici proučavali i na glodavcima. Drži pod kontrolom razinu šećera u krvi i smanjuje tau, protein koji se nalazi u mozgu i glavni je uzročnik razvoja Alzheimerove bolesti i ostalih tipova demencije. Špinat i jagode sadrže visoke razine miricetina, a dobri izvori ovog flavonola su još med, crni ribiz, grožđe, bobičasto voće, povrće, orasi i čaj.
Posljednja grupa flavonola, izorhamnetin štiti od kardiovaskularnih i neurovaskularnih bolesti uz antitumorsko i protuupalno djelovanje. Dobri izvori izorhamnetina su kruške, maslinovo ulje, vino i umak od rajčice.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
