Prava razlika između mlijeka i vrhnja za kuhanje: U kojim jelima ih trebate primjenjivati
Kreće se od vodenastog obranog mlijeka do bogate masnoće, što rezultira onim što znamo kao vrhnje. Mlijeko sadrži nivoe masnoće u rasponu od nula do 3,5 posto, dok vrhnje počinje s nekih 12 posto masnoće (kiselo vrhnje), a može imati i 60 posto masnoće. Važno je istaknuti da postoji i vrhnje za kafu, koje ima nekih 10 posto masti.
Stoga, možete pretpostaviti da svi ovi mliječni proizvodi čine veliku razliku u tome kako mlijeko i vrhnje utječu na svakodnevno kuhanje.
Ono što je općenito poznato kao "obično mlijeko" najlakše je razlikovati. Punosmasno mlijeko je s otprilike 3,5 posto masnoće, dok su druga, manje masna mlijeka obično između jedan i dva posto masnoće, a postoji i obrano mlijeko s uklonjenom masnoćom. Obično se koriste za toplu čokoladu, milkshake i tijesta.
Masnoća vrhnja za kuhanje ili drugih oblika mliječnih proizvoda poput pavlake varira između 12 i 16 posto za kiselo vrhnje te kao takvo služi za jela kojima je potreban gusti umak.
Potom slijedi takozvano lagano vrhnje koje sadrži 18 do 30 posto masnoće, a koristi se za kremaste espresso napitke, rijeđe umake koji se koriste za tjesteninu i slična jela.
Nakon toga slijede vrhnja za slatka jela, kojima je prosječna vrijednost masti između 30 i 35 posto, a postoje čak i "jače" verzije. Sve verzije se "dobro ponašaju" u receptima koji zahtijevaju guste, kremaste preljeve, zbog emulgiranja koje sprječava odvajanje mlijeka.
Međutim, veća masnoća u jakom vrhnju za šlag duže zadržava svoj oblik u desertima kao što su čokoladni ganache, voćni parfei i kolači od sira. Obje verzije sa šlagom uspijevaju u gustim Alfredo umacima i domaćim sladoledima.
Džeko uoči velikog derbija riješio pitanje budućnosti, predsjednik mu nudi i funkciju nakon karijere
