Predsjednik Hrvatskog udruženja genetičkih inžinjera: Uzrok straha od GMO-a je neznanje
Nenad Malenica, docent na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu kaže kako je HUGI osnovan 2001. godine kao odgovor na tadašnju zagušenost medijskog prostora izjavama o GMO-u u pravilu potpuno nekompetetni ljudi.
Priče o ubacivanju gena štakora i riba u biljke koje potom dospijevaju na tržište su neistinite, poručuje Malenica koji se prije godinu dana vratio u Zagreb sa Fulbrightove stipendije na kalifornijskom univerzitetu u Davisu. Pitanje postavljeno u ime teoretičara zavjere je li "Monsantov plaćenik", Malenica odbacuje sa humorom, tvrdi da je najbolje provjeriti kakav auto vozi.
Iako je Malenica u mladosti podržavao "Greenpeace" u zaštiti brazilskih prašuma, tvrdi kako je njihova GMO antikampanja nastala radi potrage za novim temama i pokazala se financijski vrlo unosna.
"Kod GMO-a ljudi zauzimaju strane. To je postala dogmatska tema: ili si za, ili si protiv. Pri tome se gube argumenti", kaže Malenica.
Velike firme poput Pioneera (danas dio Monsanta) odavno prodaju svoje sjeme hibridnog kukuruza farmerima jer su još 30-ih godina 20. stoljeća došli na ideju kako komercijalizirati svoja znanja o genetici biljaka. Koncept prodaje sjemena koje farmer neće moći sačuvati za sljedeću sjetvu potječe još iz tog vremena i stvorio je unosan biznis i nema nikakve veze s današnjim GMO-om.
"Velike firme koje sada prodaju GMO sjeme su tako uspješne jer kada su se pojavile na tržištu, u Americi prije svega, zavladala je apsolutna pomama za njihovim proizvodom. Gotovo svi američki farmeri su htjeli kupiti njihovo sjeme iako je bilo skuplje, iz jednostavnog razloga jer su u tome pronašli svoj finansijski interes proizašao iz smanjene potrošnje pesticida i nafte", pojašnjava Malenica.
Čovjek je od prapovijesti "genetički inžinjer"
I prije ere genetičkog inžinjerstva čovjek se uplitao u "prirodno stanje stvari“ pripitomljavanjem i selekcijom biljaka i životinja, uz kontrolu njihovog križanja kako bi se dobila bolja svojstva.
"To je već 'primitivni' oblik biotehnologije nastao u ljudskoj ranoj povijesti", kaže Malenica.
Drugi, nešto radikalniji, ljudski upliv u genetiku biljaka pojavio se nakon Drugog svjetskog rata kada se započelo sa induciranjem mutacija u biljakama zračenjem. Selekcijom su potom odabrane one varijante koje su nosile poželjna svojstva. Neke od linija riže i pšenice dobivenih na taj način i sada su u upotrebi.
"To je nešto na što ljudi ni danas ne obraćaju pozornost", kaže Malenica.
Taj vrlo grubi pristup omogućavao je dobivanje one raznolikosti koje u prirodi nema.
Ono što javnost naziva "genetičkim inžinjerstvom“ započinje od 1975. godine i bazira se na bakterijskim enzimima koji omogućuju rezanje i prekrajanje DNA iz različitih organizama. Pomoću tih enzima i bakterije Agrobacterium tumefacines, bakterije koja postoji u tlu i koja je "prirodni genetički inžinjer“ moguće je stvoriti transgeničnu (GMO) biljku. Naprimjer u biljku se mogu ubacivati geni po želji, kao što su geni za otpornost na herbicid ili na insekte.
"Scenarij da se u laboratoriju stvaraju čudovišta nema osnove, jer iz laboratorija nikad ne izlaze biljke na kojima su izazvane neželjene promjene", kaže Malenica.
Najnoviji način genetičke modifikacije, započet s primjenom tokom 2012. i 2013. je tzv. CRISPR-Cas tehnologija. To je opet jedan bakterijski sisstem enzima koji omogućuje puno precizniju manipulaciju gena bilo kojeg organizma na tačno predodređenom mjestu. Teoretski, može se primijeniti na genetiku ljudi, biljaka i životinja. Kod ljudi se ova nova tehnologija trenutno pokazuje obećavajućom u liječenju leukemije i HIV-a.
Pitanje dobre mjere
"Ljudi se boje nepoznatog, izmjena gena izaziva strah, a razlog je neznanje, strah od nepoznatog i nerazumijevanje pojma 'prirodno'. Da se drevna i savremena biotehnologija nije dogodila, ne bi imali ovoliki broj ljudi na svijetu jer ne bi bilo dovoljno hrane i lijekova za sve. Konzumacija GMO-a ne ugrožava čovjeka koji ih jede. DNA GMO biljke se u probavi razgrađuje na jednak način kao i DNA neke 'obične' biljke. Rizik konzumacije GMO biljaka nije veći od konzumacije bilo koje druge biljke dobivene klasičnim uzgojem. Rizik je podjednak", poručuje Malenica.
Javnost to ne zna, ali genetičko inžinjerstvo se od 70-tih godina razvijalo puno sporije nego što je teoretski moglo, upravo zato što je i među naučnicima bilo mnogih koji nisu htjeli žuriti.
"I ja osobno podržavam takav oprezan stav. Međutim, protivnici takvog stava smatraju da on ima i svoju cijenu. Ona glasi: Mnogi su se lijekovi i terapije razvili kasnije jer se nije radilo maksimalno brzo, a mnogi životi bi možda bili spašeni da nije bilo pretjeranog straha i opreza. Moramo misliti koliko života nećemo spasiti zbog straha da će se nešto loše i strašno dogoditi. Pitanje je dobre mjere", poručuje Malenica.
Kako su se Melania i Donald Trump upoznali: Te noći bio je s drugom ženom, ona ga je ipak pozvala
