Restorani "Salčinović" su omiljeni kod Zeničana koji vole tradicionalnu bosansku kuhinju
Njegov sin Nasir danas je voditelj restorana, a u razgovoru za naš portal kazao je kako je ćevabdžinicom 'Kod Rasima' počela priča o restoranima i bosanskoj kuhinji.
"Firma je u početku imala tri uposlenika, a danas lanac restorana otvorenog i zatvorenog tipa s 90 uposlenih. Nakon ćevabdžinice 'Kod Rasima' odlučili smo otvoriti restorane gdje ćemo praviti tradicionalnu bosansku hranu te i danas pravimo bosanska jela po izvornoj recepturi", govori Nasir.
U vrijeme kada je njegov otac Rasim pokretao biznis bilo je mnogo lakše, jer je postojala podrška svih drugih privatnika i komšija u vašoj blizini. Danas je to mnogo teže.
"Svi su priskakali da nam pomognu, kako fizički tako i finansijski, a kasnije je većina kuhara zanat naučila upravo od mog oca Rasima", dodao je Nasir.
Ističe kako ljudi danas sve manje jedu bosansku tradicionalnu hranu te da zbog ritma života nemaju vremena da sjednu i pojedu jelo kvalitetne kuhinje.
"Ljudi prelaze na brzu i nezdravu hranu jer je ritam života takav da nemaju vrijeme koje bi posvetili sebi i svom organizmu. Međutim, uvijek ima onih koji jedu kvalitetno. Bosanski lonac je posebno zdrav za organizam jer ga pripremamo od svježih namirnica", pojašnjava naš sagovornik.
Na meniju restorana nalaze se: šiš ćevap, sitni ćevap, hadžijski ćevap, bamija, miješana dolma, bosanska tagara, bosanski lonac, sogan dolma i brojna druga jela, a ono što gosti najviše jedu je hadžijski ćevap čiji recept nam je Nasir otkrio.
"Hadžijski ćevap pravimo od telećeg mesa i povrća koje je 100 posto organsko, proizvedeno u Visokom. Prvo se na masnoći uprže luk i mrkva, a zatim se dodaje teleća šnicla (meso s plećke, zbog mekoće), a nakon dinstanja se dodaje i ostalo svježe povrće - paprika, paradajz i svježe gljive. Začini se po potrebi čime ko želi, a nakon toga se jelo kuha dok ne bude spremno za serviranje", na kraju je kazao naš sagovornik.
