Celijaklija je problem
91

Upoznati radnike sarajevskih restorana i škola s potrebama osoba koje ne smiju jesti gluten

Klix.ba
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
U Sarajevu je u toku projekat pod nazivom Osposobljavanje davalaca usluga (restorana, obdaništa, osnovnih i srednjih škola) za pružanje adekvatne ishrane oboljelim od celijakije.

Udruženje osoba oboljelih od celijakije No gluten Kantona Sarajevo u periodu mart - april 2019. godine, realizuje projekat pod nazivom "Osposobljavanje davalaca usluga (restorana, obdaništa, osnovnih i srednjih škola) za pružanje adekvatne ishrane oboljelim od celijakije, koji finansira Fond otvorenog društva BiH, u okviru projekta "Otkucaji - Platforma za građanski monitoring sistema zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini".

Projekat podrazumijeva prezentaciju/edukaciju i objašnjenje pojmova i tema: šta je gluten i celijakija, šta su najčešći simptomi celijakije i kako ih prepoznati, šta uključuje bezglutenska ishrana/namirnice i kako se sprema, skladišti i poslužuje hrana bez glutena, šta dovodi do kontaminacije bezglutenskih proizvoda i jela, i koje su moguće posljedice konzumiranja kontamiranih pripravaka… osoblju 6 odabranih sarajevskih restorana/hotela, kuharima i vaspitačima u obdaništima (4 obdaništa JU “Djeca Sarajeva”), učenicima osnovnih škola (četvrti i peti razredi) i njihovim učiteljima/nastavnicima razredne nastave u 3 osnovne škole, učenicima I profesorima srednjih škola čija su usmjerenja vezana za spremanje/posluživanje hrane.

Gluten je bjelančevina koja se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi, odnosno u svim pekarskim proizvodima, tjesteninama, pitama, kolačima, ali i kao dodatak/aditiv/konzervans u mnogim drugim proizvodima kao što su čokolade, prerađevine od mesa, lijekovi, pa čak i kozmetika.

Celijakija, uzrokovana glutenom, je doživotna, autoimuna bolest kod genetski predisponiranih osoba koja dovodi do upale sluzokože tankog crijeva, odnosno do smanjenja/uništenja resica tankog crijeva. To dovodi do smanjenog unosa hranjivih sastojaka u organizam, i posljedično do niza drugih bolesti /oboljenja kao što su pothranjenost, anemija, osteoporoza, depresija, dermatitis, oboljenja štitne žlijezde, maligne bolesti probavnog trakt. U slučaju celijakije, ali i drugih oblika nepodnošljivosti glutena (alergija i intolerancija na gluten) jedini lijek je bezglutenska ishrana/dijeta.

Kako seističe iz udruženja, dijeta uključuje rižu, kukuruz, heljdu, proso, amarant, kvinoju, zatim svo svježe meso, perad, ribu, jaja, povrće, voće, mlijeko i mesne proizvode, ako nisu kontaminirani pšenicom i drugim izvorima glutena, u procesu proizvodne, prerade, pakovanja, skladištenja I distribucije.

Realizacija ovog projekta odnosno proširenje znanja o celijakiji kao bolesti i glutenu kao uzročniku te bolesti, će obezbijediti otkrivanje novih bolesnika, i vjerovatno i novih članova udruženja, ali i sigurniju prehranu oboljelih izvan njihovih domova, bilo da se radi o djeci u obdaništima ili osnovnim i srednjim školama ili odraslim.

"Potencijalni pozitivni efekti ovog projekta se očekuju u promjeni načina ishrane sa naglaskom na konzumiranje svježih proizvoda, a smanjenje pekarskih/tjestastih I procesuiranih proizvoda i namirnica. Također, kao rezultat projekta, očekuje se I povećanje broja restorana/hotela koji će domaćim I stranim gostima/turistima obezbijediti siguran bezglutenski meni", kažu iz Udruženja No gluten.

Više informacija o realizaciji projekta na www.nogluten.ba.