Izgradnja brana na Balkanu može rezultirati gubitkom jedne od deset evropskih vrsta ribe
Također, projekti balkanskih brana prijete brisanju 11 endemskih vrsta i ugrožavanju njih još sedam, dok bi četiri vrste jesetre bile u potpunosti uništene. Prema izvještaju Univerziteta u Gratzu broj ugroženih vrsta bi porastao na 24.
Za Guardian je o ovoj problematici govorio i profesor Steven Weiss, autor studije.
"To je najveći sistemski plan izgradnje s negativnim utjecajem na okoliš nakon Drugog svjetskog rata za koji ja znam", dodao je Weiss.
Analiza koja je obuhvaćena studijom je pokazala da se 49 od 531 slatkovodne vrste ribe suočava s izumiranjem ili gubitkom od 50 do 100 posto kada je riječ o distribuciji na Balkanu.
"Projekti izgradnje brana koji su planirani utječu na cjelokupnu regiju. Time se cijeli riječni sistemi preobražavaju u niz spremnika koji se trebaju isprazniti. Prekidi migracijskih koridora i isušivanje močvara imaju dramatične učinke na ptice. To je zapravo lančana reakcija", kazao je Weiss.
Neke od najugroženijih vrsta riba su Cobitis jadovaensis, Alburnus vistonicus, Delminichthys jadovensis, Delminichthys krbavensis, Phoxinellus dalmaticus, Telestes polylepis, Telestes turskyi, Telestes ukliva, Knipowitschia mrakovcici, Eudontomyzon hellenicus i Zingel balcanicus.
Riječ je o 11 endemskih vrsta na Balkanu koji važi za najvažniju evropsku tačku biološke različitosti mekušaca i riba.
Predstavnik EU za Guardian je izjavio kako bi navedena studija trebala potaći sve ljude na razmišljanje s obzirom na to da bi se izgradnjom planiranih brana "zabetonirao" cijeli region.
Konzervatorska grupa koja je radila na ovoj studiji iz nevladine organizacije RiverWatch procijenila je da je u regiji planirana izgradnja 2.800 hidroelektrana.
Samo tri netaknuta vodotoka - Neretvanski bazen, Morača i gornji Drinski sistem domaćini su za blizu 50 ugroženih i zaštićenih vrsta ribe.
Zemlje kroz koje oni prolaze (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora) ulažu sve u izgradnju hidroelektrana i sve s ciljem ispunjavanja ciljeva za ulazak u EU iako istraživanja pokazuju da hidroelektrane godišnje emitiraju velike količine metana.
"Ovo je jedna od bolnih aktivnosti koje moramo proći. Te zemlje imaju planove za usklađivanje pravila obnovljive energije sa EU, ali trenutno se suočavamo s tužnim stanjem. Alternative kojima se oni koriste nisu solarna energija ili vjetar, već ugalj, posebno lignit (smeđi ugalj)", rekao je izvor iz EU.
Uloga EU u zemljama koje još nisu njene članice bila je u pružanju smjernica i postavljanju standarda, kao i tehničkoj pomoći za zaštitu okoliša.
"Ovaj izvještaj ukazuje na to da su Balkanske rijeke ribarski raj Evrope. Istovremeno, nevjerovatno je da u 21. vijeku investitori i političari rizikuju ovu neprocjenjivu prirodnu vrijednost", rekao je Ulrich Eichelmann, predsjednik RiverWatcha.
