Profesor Richard Shewder sa Univerziteta Chicago kaže za one sa sekularnim svjetonazorom, da stereotip i nije daleko od stvarnosti. U svijetu prepunom izbora, spoznaja da ste pogriješili prirodno vas može natjerati da preokrenete kurs i "iskoristite dan".
Prema nekoliko istraživanja, kriza srednjih godina opisuje iskustvo samo uskog kruga ljudi - bijelaca sa Zapada s relativno visokim društvenim statusom i isključuje druge krize koje su iskusili drugi. Sada istraživači žele da uklone taj koncept.
Prof. Alexandra M Freund sa Univerziteta u Cirihu ističe kako ne postoji razlog da se vjeruje u to da u srednjim godinama postoji neka kriza veća nego u drugoj životnoj dobi. Ako ništa drugo, ima manje kriza nego u adolescenciji ili mladoj dobi, kad se nedostatak životnog iskustva mnogo teže podnosi.
"Kriza srednjih godina postao je ustaljen termin jer ga ljudi razumiju, ali umjesto toga mogu se koristiti riječi ' osjećam se depresivno ili preispitujem svoj život'", navodi Susan Krauss Whitbourne sa Univerziteta Massachusetts.
Istraživači dijele mišljenje da se ovaj osjećaj pojavljuje kod oba spola u dobi između 35 i 55 godina.
Naučnici kažu da je ipak kriza srednjih godina mit. Postoje različite definicije krize srednjih godina. Najraniju je dao psihoanalitičar Elliott Jaques koji kaže kako u 40. godini ljudi se suočavaju s idejom o smrti. Druga teorija se veže uz isprekidane ciljeve, kao što je gubitak posla, ako ne napredujete kako ste željeli ili ako se razvedete.
"Nikada nismo pronašli nikakve dokaze o krizi srednjih godina. Nismo ih pronašli u sreći, blagostanju, ličnim ciljevima ili čak životnim promjenama. Otkrili smo to da neki ljudi prođu kroz nešto što zovemo kriza srednjih godina, ali takve krize su imali ljudi u 30-im, 40-im i 50-im godinama", kazala je naučnica Krauss Whitbourne.
Objašnjava da u 50-im imate vremena da razmislite šta biste voljeli raditi, a da ste zahvaljujući prethodnom radu tada u mogućnosti da to i ostvarite jer imate novac koji kao mlađi niste imali.