Šest savjeta za pravilno zalijevanje biljaka koje rastu u vazama

Jedna od metoda za praćenje potreba biljke za vlagom je čuvanje biljnih oznaka u blizini, bilo u plastičnoj vrećici, fascikli ili vezivu, ispod same vaze ili ugrađenog u tlo pored biljke.

Koristite pravu vaze

Mnoge vrtne posude su porozne, što može prouzrokovati prilično brzo isušivanje tla. Spremnici za terakotu i viseće vaze poznati su po brzom isušivanju. Metalne posude mogu također dramatično povećati temperaturu tla u posudama, brzo isušujući zemlju i pekući vaše biljke. Možete koristiti posude napravljene od ovih materijala, ali morate ih pažljivo nadgledati i zalijevati češće nego što biste to činili od plastičnih ili glaziranih keramičkih posuda.

Gdje je praktično, kupite najveće moguće vaze koji odgovaraju prostoru na kojem ćete ih postaviti. Općenito pravilo je da vanjski spremnici ne bi trebali biti manji od deset centimetara u promjeru, bilo koja manja vaza prebrzo se isušuje i spremnici se brzo mogu vezati za korijen.

Veće vaze drže više zemlje i vlage kako bi korijenima osigurali dovoljno prostora za rast i upijanje vode i hranjivih sastojaka. Što je vaza manja, to morate marljivije pratiti nivo vlage u tlu.

Provjerite nivo vlage

Prije zalijevanja budite sigurni da biljkama treba voda. Prekomjerno zalijevanje jednako je štetno kao i presušivanje. Tlo na površini spremnika može na dodir izgledati suho, ali tlo može biti vlažno samo centimetar ili dva ispod površine.

Da biste testirali vlažnost posude, zabodite prst u zemlju do kraja ili barem do drugog zgloba. Ako je zemlja suha na dohvat ruke, biljkama je potrebna voda. Nivoi vlage mogu se brzo promijeniti u vrućem ljetnom danu, pa bi posuda koja je ujutro prilično vlažno mogla biti suha do sredine popodneva.

Duboko zalijevanje

Najvažnije što morate imati na umu prilikom zalijevanja biljaka u vazama je duboko zalijevanje - to znači da biste trebali vidjeti kako voda curi iz drenažnih rupa na dnu posude. Ako ne vidite kako sa dna posude teče voda, niste dovoljno zalijevali.

Zdravi sistem brzo raste i grana se kroz tlo prema dnu posude. Ispiranje posude osigurava da voda dospije u čitav korijenski sistem. Duboko zalijevanje potiče biljke da razvijaju snažne korijenske sisteme, a to biljkama daje bolju ishranu.

Česta plitka zalijevanja potiču korijenje da ostane u blizini površine tla tamo gdje je podložniji vrućini i suši i ima manju sposobnost apsorpcije hranjivih sastojaka dostupnih dublje u posudi.

Jutarnje zalijevanje

Prema časopisu Horticulture Magazine biljke su prihvatljivije za zalijevanje ujutro, a manje na podnevno sunce. Jutro je idealno jer biljkama osigurava dovoljno vlage za cijeli dan, manje je isparavanja uzrokovanih vjetrom i vrućinom, a vlažnom lišću omogućuje sušenje prije noći.

Zalivanje u večernjim satima se ne preporučuje jer lišće nema dovoljno vremena da se osuši prije nego što sunce zađe. Mokro lišće može izazvati gljivične bolesti poput pepelnice.

Međutim, nemaju svi priliku zalijevati biljke ujutro, onda ih zalijevajte kad se osuše bez obzira na doba dana.

Zalijevajte tlo, a ne lišće

Biljke upijaju vodu kroz korijenski sistem, a ne kroz lišće, stabljiku ili cvijeće. Stoga, da biste pravilno zalijevali svoje posude, nanesite vodu na tlo tamo gde će doprijeti i upiti je korijeni biljaka. Mokro lišće može dovesti do povećane šanse za gljivične i druge bolesti, a voda se ionako troši.

Još jedan razlog da lišće ostane suho kada zalijevate je taj što neke biljke - posebno one s dlakavim lišćem - mogu biti podložne opekotinama na suncu. Kapljice vode prikače se na sitne dlačice, a kad se voda skupi na njima, moguće je da kapljice vode djeluju poput mini povećala. Opekotine od sunca neće se pojaviti na listovima s glatkom površinom.