Najmasovnija cyber razonoda: Beograđanka odbranila doktorat o internet pornografiji
Šta je to čime internet pornografija privlači i fascinira svoje potrošače, šta je to što ljudi najviše traže i gledaju, koje su posljedice rasprostranjenosti i pristupačnosti pornografskih sadržaja na internetu - samo su neka od pitanja kojima se u svom doktorskom radu odlučila pozabaviti magistrica bibliotekarstva i informatike Milica Vučurović iz Beograda.
Milica Vučurović se bavi cyber antropologijom i kaže kako je interesuju "pokretači koji se nalaze ispod haube najmasovnije cyber razonode koju istraživači uglavnom zaobilaze – internet pornografije". Njen doktorski rad pod nazivom "Kategorizacija pornografskih videoisječaka na internetu: kognitivno-antropološki pristup" nastao je kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, nakon čega je autorica napisala i knjigu "Pornografija: Od pećine do sajber prostora".
Kako u razgovoru za Klix.ba kaže, njena je misija bila da ispita ovu temu od društvenog značaja, te da njeno istraživanje pomogne u borbi protiv seksualnog nasilja i pedofilije.
"Glavna 'misija' mi je bila da rezultati istraživanja pomognu u borbi protiv pedofilije, ali poruka koju sam htjela da prenesem, da se toliki ljudi koji gledaju hentai animiranu japansku pornografiju sa djevojčicama iz osnovne škole (koja ne podliježe cenzuri budući da je animirana), a pritom se laktaju na društvenim mrežama kako bi streljali ili kastrirali pedofila, kulturno razlikuju od samog pedofila u tome što dotični kriminalac ima psihopatološki ili sociopatološki poremećaj", pojašnjava Milica.
"Popularizacija pornografije je dovela do širenja trenda amaterskih pornografskih snimaka, te imamo pregršt navodno procurjelih snimaka raznih Severina, starleta i maloljetnih učenica. Pratimo trendove. Problem je u tome što nam se ta tvorevina odavno otrgla kontroli. Pornografija mijenja čovjeka i njegova razmišljanja. Nemoguće ju je cenzurisati ili suzbiti. Svako može da pravi i postavlja porno videoklipove, a svako dijete ispred računara može da laže da ima više od 18 godina ili da isključi filtere pretraživača."
Tokom pet godina prikupljanja podataka Milica je pregledala više od 400 pornografskih siteova i 6.000 tagova, prativši aktivnosti posjetilaca i kretanje samih žanrova kroz liste popularnosti.
"Metod nije podrazumijevao da gledam videosadržaje, već da pratim ko ih gleda i kako ih komentariše. Bilježila sam broj lajkova, broj pregleda, analizirala komentare i kategorije", pojašnjava Milica, te dodaje kako je na taj način željela ispitati sheme i modele uma korisnika.
Većina pornografskih sadržaja sadrži neki oblik nasilja
Vučurović ističe kako većina pornografskih sadržaja sadrži neki oblik nasilja ili je "prvi komšija nasilju", što dovodi, kako kaže, do stvaranja veoma uplašene i povodljive populacije koja je pored toga svadljiva i nasilna.
Ljudi se, pojašnjava Vučurović, uglavnom "lože" na neki oblik dominacije ili nasilja, iako je to često drugačije "upakovano". Također, tu je i etiketa "najbolji na svijetu", pa tako popularnost ranije Jenne Jameson, a danas Lise Ann, počiva na činjenici da su etiketirane kao broj jedan na svijetu.
"Na prvom mjestu posjećenosti je kategorija analni seks, a za njom slijede sve druge kategorije takozvanih seksualnih tehnika (brutalni, oralni, itd.). Na drugom mjestu su seksualne fantazije (učiteljice, medicinske sestre, mlade majke...). Treću grupu po posjećenosti čine porno klipovi koji sadrže sve vrste potčinjavanja i dominacije, brutalno nasilje, silovanje, ponižavanje..., a na četvrtom mjestu je naglasak na seksualni organ i etničke stereotipe (veliki penis, grudi, vagine...)", pojašnjava Vučurović.
"Jedna od najraširenijih zabluda je da je pornografija prirodna. Ona je kulturna tvorevina. Pornografija danas jeste uobičajena, smatra se normalnom, ali je i dalje tabu. Naravno da će se adolescenti složiti da svi normalno diskutuju o istoj i mislit će da je to svakodnevnica, ali većina vjenčanih osoba koje imaju društveni status će negirati da je gledaju", kaže Vučurović.
Vučurović ističe kako je istraživala pornografiju kao globalni fenomen, a dio koji se ticao podataka iz lokalnih kultura se nije mnogo razlikovao od mainstreama.
"U Srbiji, Hrvatskoj i BiH su zastupljeni i amaterski snimci i 'procurjeli' pornografski sadržaji sa raznim pjevačicama i starletama. Također, afiniteti variraju od korisnika do korisnika i prate lične trendove. Korisnici koji se identifikuju sa zapadnom Evropom će češće da pretražuju mršavije žene, a oblije žene oni koji se identifikuju sa Istokom. U Srbiji nešto više vole obline", dodaje Vučurović.
Vučurević ističe kako su muškarci definitivno češći konzumenti pornografskih sadržaja, no kako žene sve više gledaju pornografiju zato što im se povećava baza sadržaja prema kojima imaju afinitete.
"Žene najviše gledaju gay pornografiju. Zatim 'jaoi', odnosno japansku animiranu gay pornografiju, gdje 'odrasli' učesnici liče na dječake i tu se fan baza mjeri u milionima... Ali gledaju i kategorije 'primjerene za žene' tj. 'female friendly' odnosno tzv. 'realni' ili 'romantični' seks, kategorije cfnm odnosno 'obučena žena-goli muškarci' itd, a nasilni sadržaji često imaju prefiks 'obožavanje' nekog oblika nasilja ili dijela ženskog tijela koji muški potčinjeni učesnici 'obožavaju", pojašnjava Milica.
Devijantnost društva i ovisnost o pornografiji
Kada govorimo o negativnim stranama internet pornografije i ovisnosti o njoj, Vučurović ističe da ona medicinski postaje problem tek poslije određene minutaže, no da se kvalitativno ne razlikuje mnogo od drugih bolesti ovisnosti.
"Društveni problem nastaje kada pornografiju počnete gledati u pubertetu i kad stasate promijenjenih ideala ljepote, posmatrajući druge osobe kao objekte ili kao stereotipne karikature i kada ste nestrpljivi konzument svih ostalih brzopoteznih karnalnih satisfakcija", smatra Vučurović.
"Brojna su istraživanja o tome da li je pornografija štetna ili korisna i za sada prednjače studije o objektivizaciji i nerealnim očekivanjima od partnera, pomjerenoj percepciji realnosti, promijenjenim idealima ljepote, slobodi prema promiskuitetu, marginalizovanoj porodici, porodičnim i polnim ulogama itd."
Vučurović smatra kako se devijantnost društva ogleda i u tome da politički, medijski i zabavni programi shematski ubacuju sve više pornografskih elemenata. Dovoljno je, kako kaže, da ubacite i najmanju primjesu iz pornografije i nepornografski sadržaj ćete učiniti veoma popularnim.
"Postoji istraživanje u kom su poslije mnogo pogledanih pornografskih snimaka obrazovaniji ispitanici imali konzervativnije stavove, a neobrazovaniji liberalnije stavove. Uz opšte obrazovanje svjetske populacije i rasprostranjenost pornografije, matematika je jasna. Prva internet generacija nije dostigla punu zrelost, tako da se pun impakt pornografije tek treba vidjeti", zaključuje Milica Vučurović za Klix.ba.
Nekoliko statističkih podataka
Procjenjuje se da su sadržaji i usluge za odrasle do 2015. godine dostigli zaradu od 2,8 milijardi dolara godišnje. Od samih pretplata na ovakve siteove zarada dostiže skoro jednu milijardu, a pristup porno aplikacijama na tabletima će se utrostručiti.
Postoje potpuno zatvorene društvene grupe na internetu koje se udružuju, razmjenjuju materijal i komuniciraju na osnovu zajedničkih seksualnih orijentacija. Društvene mreže se koriste za stvaranje takozvanih "fetiš grupa".
Porno industrija u SAD-u svake godine generiše 13 milijardi dolara, a sama internet pornografija tri milijarde godišnje.
Blizu 79 posto porno glumaca su koristili marihuanu, a 50 posto su koristili ecstasy.
Oko 88 posto scena u pornićima sadrži djela fizičke agresije, a 49 posto scena sadrži verbalnu agresiju.
Oko 66 posto porno izvođača ima herpes, 12-28 posto razne seksualno prenosive bolesti, a 7 posto ih ima HIV.
Blizu 15 posto dječaka i 9 posto djevojčica je vidjelo dječiju pornografiju.
Oko 32 posto dječaka i 18 posto djevojčica su vidjeli bestijalnost na mreži, 39 posto dječaka i 23 posto djevojčica su vidjeli BDSM na mreži, 83 posto dječaka i 57 posto djevojčica su vidjeli grupni seks na mreži, 69 posto dječaka i 55 posto djevojčica su vidjeli istospolne odnose na mreži.
Rakitić presadio kosu, turski hirurg mu vratio sjaj i gustoću iz mladih dana
