(Ne)briga o životinjama česta je tema posjetitelja zoološkog vrta u Sarajevu, evo šta smo zabilježili
Kao jedan od omiljenih vrtova u Bosni i Hercegovini koji prikuplja posjetitelje sa svih strana jako je važno i u izazovnim vremenima održati integritet i opravdati tu titulu. Međutim, već neko vrijeme, pritužbe na Pionirsku nisu rijetka pojava, a posjetitelje najviše razljućuje, kako kažu, stanje životinja koje izgledaju zanemareno ili neraspoloženo.
Jedan od lijepih dana protekle sedmice iskoristili smo za posjetu Pionirskoj, a bila je to idealna prilika jer prvo što smo primijetili je da je sunčano vrijeme izmamilo i životinje da izađu iz svojih skloništa i provedu ga na otvorenom.
O njihovom stanju, hrani i higijeni u ovom zoo vrtu i parku, porazgovarali smo sa ekipom zaduženom za brigu o životinjama koja nastoji da tamo sve funkcioniše, a evo i šta su nam rekli.
Najviše pritužbi na majmune Macaca nemestrina
Najviše pritužbi dolazi na majmune Macaca nemestrina, čije fotografije nisu nepoznanica na društvenim mrežama. S time je upoznata i ekipa iz Pionirske koja objašnjava kako je najveći "problem" ovih životinja zapravo njihova starost. Naime, ova vrsta majmuna predodređena je da dosegne starost do 26 godina, dok je većina njih u sarajevskom zoološkom već nadmašila tu brojku te sada imaju preko 30 godina.
"Majmunice Macaca nemestrina se uoči parenja mijenjaju te do izražaja posebno dolazi njihova zadnjica. Također, poput ostalih majmuna, često jedni druge češu, bišću, što je često uzrok rana koje na njima vrlo ružno izgledaju", objasnili su nam nadležni koji ističu kako te rane tretiraju sprejevima i drugim potrebnim lijekovima.
O svim životinjama brine se tim veterinara, imaju svoju doktoricu, kao i veterinarskog tehničara koji je jedan od odabranih lica zadužen i za hranjenje i približavanje zvijerima.
Također, pozvali su se i na higijenu i čistoću koja je jako bitna u prostorijama u kojima borave životinje, a ističu, predviđene dijelove za hranu i vodu ne samo da nadopunjavaju, već redovno čiste i mijenjaju.
Zavirili smo i u kuhinjski kutak gdje se za životinje čuvaju namirnice, kuhaju čajevi i spremaju ostali obroci. Upravo dan prije naše posjete stiglo je voće i povrće, za koje navode kako stiže svake sedmice, dok meso dolazi jednom mjesečno.
Kako za sve ostalo, tako se i za hranu vode potrebne evidencije. Iz Pionirske tvrde da svaka životinja ima svoj jelovnik kao i raspored obroka te svakodnevno primaju onoliko hrane koliko im je potrebno.
Tu nas je dočekao i zanimljiv prizor servirane hrane koja čeka na majmune.
Među miljenicima osoblja zoološkog vrta, ali i posjetitelja su lemuri, koje smo imali priliku i hraniti. Oni su stigli iz Osijeka, a iako tamo nisu mogli dobiti prinovu, iz Pionirske ponosno ističu kako su dosad upravo u Sarajevu tri puta dobijali mlade te tako postali jedna velika porodica.
U svakoj prostoriji životinjama je obezbjeđeno grijanje, trenutno podešeno na preko 25 stepeni, pošto je to trenutna temperatura u njihovim prirodnim staništima.
Osim lemura, najviše pažnje, a naročito među mališanima, svakako privlače medvjedi, lavovi i lisice, koji su i sami ovaj lijep dan iskoristili za boravak na otvorenom.
Jedna od lavica, Piolina, već je od ranije poznata javnosti i to zbog svog specifičnog stanja zbog kojeg su mnogi posjetitelji bili zgroženi i zabrinuti njenim izgledom.
Naime, Piolinu je po rođenju njena majka povrijedila šapom te od tada lavica ima teže pokretne ekstremitete, deformitet te problem s razvojem kičme.
Prizor snimljen prije nekog vremena zabrinuo je posjetitelje, no navode da je njeno stanje konstantno te da je brigu o Piolini preuzeo posebno educirani kadar koji joj posvećuje maksimalnu pažnju i brigu.
Prilikom naše posjete, većinu životinja u Pionirskoj mogli smo vidjeti vani, poput gibona koji su, od dolaska u februaru 2021. godine, posljednja životinjska vrsta koja je stigla u sarajevski zoološki. Riječ je o zaštićenoj vrsti, o kojoj se posebno vodi računa, a njihov dolazak od posebnoh je značaja za BiH jer je isti plasirao među 20 država koje učestvuju u zaštiti životinja koje su pred izumiranjem u prirodnom staništu.
Iz Pionirske osvrnuli su se i na pritužbe posjetitelja na račun dlake životinja, napomenuvši kako je ovo prelazni period te se ne treba čuditi što mnoge od njih imaju drugačiju dlaku ili im iste nedostaje na pojedinim dijelovima, budući da se trenutno suočavaju sa njenim mijenjanjem.
Naposlijetku, kako su i ranije govorili, oni se o životinjama smještenim u zoološkom vrtu brinu i njeguju ih s puno ljubavi, predanosti i znanja.
"To ćemo nastaviti raditi i dalje. Nećemo ih sklanjati od javnosti zato što imaju poteškoće u razvoju, jer su ostarile i slično", rekli su.
Pionirska dolina je, ističu, smještaj i zoološki vrt u kojem životinje žive i sve što to podrazumijeva, pa između ostalog i starost i bolest. Ona nije izložbeni prostor u kojem će se pokazivati samo najljepši primjerci.
Razgovarali smo i o ostalim sadržajima koje možemo tamo naći, a između ostalog tu su zabavni rekviziti za djecu te nekoliko novih projekata.
Noviteti u Pionirskoj
Što se tiče postojećih noviteta, iz Pionirske su naveli kako od kraja 2020. godine ona raspolaže novim igralištima i spravama o kojim se vodi dosta računa. Na centralnom platou pušteni su u funkciju i rekviziti za djecu koji preko zime nisu radili, poput vozića, autodroma, vrteške, tramopoline i mini golf terena. Sa radom uskoro počinje i Adrenalin park gdje će sa djecom raditi posebno obučen i certificiran tim ljudi.
Nešto vrijedno spomena je, ističu, i videonadzor koji sada pokriva kompletan prostor Pionirske, svaku nastambu, životinju, ali i posjetitelje koji imaju osiguranje prilikom povrede i slično.
Projekat na koji se čeka je i rekonstrukcija svih pješačkih staza, naročito onih u području jezera koje su uništene prilikom čišćenja istog, a tu su i zaštitne ograde koje će nastojati da budu od prirodnog materijala. Također, spomenut je i obrazovni program za sve osnovnoškolce od 1. do 3. razreda u svih 80 i nešto osnovnih škola u Kantonu Sarajevu.
Skromna investiciona sredstva
Nadležni u Pionirskoj dolini skrenuli su pažnju i na sredstva kojima se ona finansira, a koja su prilično skromna.
"Unazad deset godina investiciona sredstva od strane Vlade, ministarstava ili bilo kojih investitora, nisu ulagana u Pionirsku dolinu osim onih za održavanje, ishranu životinja i plate radnika. To znači kako se ona, u suštini, uglavnom finansira od ulaznica i od činjenice da radi u sklopu KJKP Park", ističu.
Unatoč tome, Pionirska je, ističu, imala za ponuditi sadržaje i tokom zimskih mjeseci kada su organizovali Zimsku čaroliju koja je pokazala kako sarajevski zoo vrt tokom svih godišnjih doba može biti mjesto okupljanja i dobre zabave.
Za kraj, pozvali su ugostitelje da im se jave i pridruže u radu i pružanju usluga posjetiteljima Pionirske u tri ugostiteljska objekta koja obuhvataju restoran, popularnu gljivu po kojoj je Pionirska poznata i prostor kod igrališta.
Iz Pionirske doline su uvjereni da ona krije mnoge lijepe priče, a svoje je posjetitelje pozvala i da nadolazeće lijepe dane iskoriste za posjetu životinja i uvjere se kako su im tu omogućene sva potrebna pažnja, ljubav i njega.
Pionirska je za posjetitelje otvorena svakim danom od 8-20 sati. Za djecu do 5 godina ulaz je besplatan, djeca starosti od 5-15 godina plaćaju ulaz 2,5KM, dok je cijena karata za starije od 15 godina 3KM.
Ovo je jedna od ključnih stavki skladne veze: Bitna je za održavanje bliskosti i zadovoljstva
