Okoliš i zdravlje
25

Ljudi u gradu žive duže ako su okruženi zelenim površinama

E. Sk.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Stanovnici gradova žive duže ako žive na mjestima koja su okružena zelenim površinama, navodi se u studiji koja povezuje zelene zone s nižom stopom preuranjene smrti.

Blagodat drveća u gradovima odavno je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s efektom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje. Naučnici s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan velik adut, a to je upravo smanjenje rizika preuranjene smrti.

"Više zelenila jednako je više zdravlja. Ljudi zapravo žive duže ako su okruženi zelenim površinama", tvrdi Mark Nieuwenhuijsen, direktor Instituta za urbano planiranje, okoliš i zdravlje.

Studija se koristila podacima iz devet drugih studija i obuhvatila je više od osam miliona ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine te je najveća dosad provedena o toj temi, navode autori.

Koristili su se satelitskim snimcima kako bi izmjerili količinu vegetacije, što je uključilo drveće, travnjake i grmlje u krugu od 500 metara od domova stanovnika.

Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pri tome su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih puteva. Studija objavljena u časopisu "The Lancet Planetary Health journal" zaključuje da u gradovima od Barcelone u Španiji do Pertha u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za 4 posto.

Nieuwenhuijsen ističe da vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče fizičku aktivnost.

"Moramo povećati zelene površine u mnogim gradovima kako bi ljudi živjeli zdravijim životom", rekao je.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. i stoga već sada brojni gradovi nastoje povećati zelene površine.

U Medellinu u Kolumbiji je tako zasađeno mnogo drveća kako bi oblikovalo zelene koridore duž glavnih saobraćajnica, a Melbourne u Australiji nastoji udvostručiti zelene kupole, koje čine krošnje drveća, na 40 posto do 2040. godine.