Filcanjem vune nekada se pravila odjeća, danas ovu tehniku žene na radionicama čuvaju od zaborava
Koliko je stara ova obrada vune govore i podaci da je više drevnih naroda pominjalo u svojim legendama, a i danas nomadski narodi svoje odjevne predmete, prostirke i šalove izrađuju isključivo filcanjem vune.
Za razliku od drugih tehnika obrade vune, filcanje se temelji na svojstvu vlakana gdje se uz upotrebu sapuna, mehaničkog i toplotnog djelovanja vlakna upletu u čvrstu tkaninu.
U Bošnjačkoj zajednici kulture “Preporod” u Zenici Dijana Markuš iz Banja Luke održala je radionicu filcovanja vune. Dok je pripremala bambusovu podlogu, sapunicu, toplu vodu i razne boje vune, Dijana je kazala kako će praviti cvijet, koji bi polaznice radionice mogle iskoristiti kao ukras na odjeći za Dan žena.
"Filcanjem su se prvo bavili muškarci jer je ova tehnika zahtijevala mnogo snage. U vrijeme kada je filcovanje bilo popularno, muškarci su izrađivali tepihe, odjevne i druge predmete, a s vremenom, kako su odlazili obavljati druge obaveze, filcovanje su naslijedile žene koje danas prave uglavnom odjevne predmete", govori Markuš.
Vuna se nakon češljanja ne prede u nit nego se kvasi u vodi sa sapunom, a zatim gnječi i valja. Zahvaljujući građi vunene niti koja je prekrivena “krljušti” sličnoj kao kod ribe, vlakna se u postupku filcovanja sve čvršće međusobno isprepliću, zapinju i upliću. Na kraju se dobije gust i neraskidiv materijal - filc ili pust.
Nakon što je postavila bambusovu podlogu, Dijana je vunu natopila vodom i sapunicom te mehaničkim valjanjem rukama počela raditi na vezivanju vlakana.
"Danas se mogu izraziti brojni predmeti i odjevni i ukrasni kao što je obuća, torbe, kape i šeširi… Jednostavno, izbora je mnogo samo je potrebno dosta vježbati", govori Markuš.
Izrada jednog cvijeta koji se može koristiti kao ukras na odjevnom predmetu ili torbi traje oko 40 minuta. Uz dosta izdržljivosti i smirenosti, s obzirom na to da je bitno zadržati formu cvijeta prilikom filcanja vune, nakon 40 minuta, vlakna su se povezala te je uslijedilo sušenje cvijeta.
Preporučuje se da se vuna nakon filcovanja stavi u predmet oblika koji želimo na kraju dobiti te da se suši na sobnoj temperaturi.
"Filcanje danas nije toliko zastupljeno kao nekada. Danas je to samo hobi i veoma teško je zaraditi izrađujući ovakve predmete. Zahtijevaju mnogo snage i vremena, a ljudi ne cijene rukotvorine kako bi trebalo", izjavila je Markuš te dodala da svakodnevno na sajmovima izlaže svoje proizvode koji sve slabije se prodaju, dok je van granica BiH priča drugačija.
"U svijetu su predmeti nastali filcovanjem vune mnogo cjenjeniji nego kod nas, a samim tim su i dosta skuplji. Danas nema masovne proizvodnje kod nas, to uglavnom rade individualci, a sve je slabiji i interes mladih da to nauče", zaključila je Dijana Markuš.
Predsjednica BZK "Preporod" Amna Sofić je istakla kako su na radionici učestvovale polaznice likovne kolonije koje su više puta čule za filcovanje, ali da nikada nisu imale priliku učiti o tome.
"Svake godine imamo radionice na određenu temu i nakon brojnih inicijativa, uspjeli smo pronaći osobu koja nas je učila o filcovanju vune. Drago nam je što smo naučile i ovu tehniku obrade vune koju ćemo moći iskoristiti i kao kućnu radinost, a ponosno nositi kao svoj proizvod na odjevnim predmetima", zaključila je Sofić.
