Munib Obradović, majstor kaligrafije čiji radovi krase i Veliki toranj u Mekki
U početku samouki mladić, a kasnije univerzitetski obrazovani kaligraf, višestruko je nagrađivan te počašćen činjenicom da njegovi radovi ukrašavaju i Veliki toranj u Mekki.
Munib Obradović inžinjer je mašinstva i sjajan kaligraf. Školovao se i tehnički i teološki, ali svoj vrhunac doživio je u ovoj drevnoj disciplini, koja na specifičan način spaja duhovnost i umjetnost. O tom prožimanju vjere i estetike razgovarali smo u prekrasnom ambijentu musafirhane blagajske tekije, gdje ima stalnu postavku svojih radova, a umjetnik je specijalno za naš portal kaligrafski ispisao bajramsku čestitku.
"Imao sam tri godine kad je moj otac ili babo dobio na poklon jedan Kur'an, kojeg ja i danas imam, preživio je i rat, a to je specijalno izdanje koje je ispisao Muhammed Emin Errušdi, tek ću ja kasnije saznati da je to izuzetno poznat kaligraf. Dobro se sjećam kad sam vidio kako to izgleda da me je opčinilo svojom ljepotom. Kasnije sam se gradio kroz mladost i školovanje, tehničko pismo na mašinstvu, crtanje koje mi je dobro išlo, uvijek sam paralelno pisao harfove i tako je sve nekako vodilo ka ovome", priča nam Munib dok razgledavamo njegove radove u mističnom ambijentu tekije.
Ljubav prema vjeri, ali i kaligrafiji odvela ga je i do Kaira gdje je studirao islamistiku, arapski jezik i kaligrafiju. Završio je Umjetničku akademiju arapske kaligrafije i ornamentike "Halil Aga", koja je najstarija škola kaligrafije u svijetu, da bi se kasnije usavršavao kod uglednog profesora Musad Hudejr Bursaidija. Kod Obradovića brzo je prepoznata originalnost i želja za istraživanjem.
Nakon deset kairskih godina vratio se u rodni Mostar gdje radi s mladima i na njih prenosi ljubav, ali i vještinu kaligrafije. Predavao je i na mostarskoj Karađoz-begovoj medresi, a danas najviše radi kao profesor kaligrafije na Institutu "Yunus Emre" i u Kulturnom centru Kralj Fahd.
"Moj prvi učitelj kaligrafije bio je Avdo ef. Abaza koji je bio imam džamije na Šehitlucima. On je prije mene predavao kaligrafiju ovdje. Tad se govorilo da on jedini piše kaligrafiju u Hercegovini", sjetno se Munib prisjeća svojih početaka.
Inspiracija dolazi iz vjere, čitanja Kur'ana, sa razmišljanjem o ajetima, priča nam Obradović, a to je posebno u mjesecu ramazanu, kad se Kur'an najviše uči i sluša.
"Kad radim, vježbam i stvaram, u uvijek slušam Kur'an, onda me neki ajet privuče posebno, a to je najčešća tema kaligrafskih radova. Iako ne mora biti samo to, ispisuju se i hadisi, ali i lijepa poezija i mudrosti. Piše se ono što je lijepo i pozitivno, a prednost naravno ima Allahova riječ", pojašnjava nam Obradović, posebno opisujući strukturu djela, da se može pisati u redu, ali i raditi složenija kaligrafska struktura.
"Kaligrafija je vjekovima u islamu bila prva umjetnost, a njena važnost je u toliko veća jer je vezana za izvore u islamu, ali i arapsku tradiciju i poeziju. I prije islama su se pojedini tekstovi ispisivali i okačeni ukrašavali Kaabu", priča nam naš sagovornik, koji kaže kako na nekim kaligrafijama zna raditi i po deset godina.
"Prošle godine sam realizirao ideju na kojoj sam, što razmišljajući, što stvarno radeći proveo deset godina. Dva ajeta iz sure Ar Rahman, gdje Allah kaže: 'Dva mora se susreću i dodiruju, međutim među njima je pregrada i oni se ne miješaju'. Godinama sam razmišljao o tim ajetima, ali kad sam prije nekog vremena očima vidio taj fenomen, dobio sam ideju kako da to kaligrafski ispišem, sa dvije različite tinte", priča nam Obradović.
Interes za učenje kaligrafije kod nas je odličan, a znanje arapskog jezika nije preduslov, kaligrafija može ići uporedo sa učenjem jezika. Munib se ponosi brojnošću grupa kojima predaje, a ističe i činjenicu da kod njega ne uče samo muslimani arapsku kaligrafiju. Samo za ovu priliku demonstrirao je svoju kaligrafsku vještinu ispisujući dvije različite bajramske čestitke.
Od prije tri godine pet njegovih kaligrafskih ispisa krasi Veliki toranj u Mekki, a prošle je godine kao hadžija imao priliku vidjeti svoje djelo na tom posebnom mjestu.
"Svaki kaligraf na svijetu bi želio nešto takvo, da se u toku dana na tornju visokom 600 metara reproduciraju njegovi radovi, to se vidi iz cijele Mekke. U istom projektu uradio sam kaligrafski još i ezan, ali zbog nekih tehničkih detalja on još uvijek nije reproduciran", priča nam umjetnik koji s uspjehom spaja više tehnika, pokazujući kaligrafije rađene četkicom po akriliku.
"Danas kad se za islam često vežu neki negativni događaji, ja nastojim kao pobožan čovjek usmjeriti pažnju prema nečemu lijepom i pozitivnom, mislim da je to zadatak svih nas", kaže nam kao rezime našeg razgovora.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
