Naučnici otkrili misterioznu promjenu koja nam se događa u starijim godinama
Svi smo upoznati s tjelesnim transformacijama koje donosi starenje, koža gubi elastičnost, desni se povlače, nos raste, dlake počinju rasti na neobičnim mjestima, istovremeno potpuno nestajući s drugih, smanjujemo se.
Sada, nakon desetljeća istraživanja efekata starenja, naučnici otkrivaju još jednu, misterioznu promjenu.
"Zaključak je doslovno ovo: nismo ista osoba tokom čitavog života", kaže Rene Mottus, psiholog sa Univerziteta u Edinburghu.
Mnogi svoje ličnosti smatraju relativno stabilnim tokom života. Međutim, istraživanje sugeriše da to nije slučaj. Naše osobine se stalno mijenjaju, a s vremenom kada dođemo u starije godine doživljavamo značajnu transformaciju. Iako povezujemo starenje s propadanjem, postupna modifikacija naših ličnosti zapravo doživljava iznenadni uspon.
Postajemo savjesniji i pomirljiviji, a manje neurotični. Nivoi osobina "mračne trijade" makijavelizam, narcizam i psihopatija također opadaju, a s njima i rizik antisocijalnog ponašanja poput kriminala i zloupotrebe supstanci.
Istraživanja su pokazala da se razvijamo u više altruistične i savjesne pojedince. Naša snaga volje se povećava i razvijamo bolji smisao za humor. Konačno, starije osobe imaju veću kontrolu nad svojim emocijama. To je vjerojatno dobitna kombinacija - i ona koja sugerira da stereotip mrzovoljnih i ćudljivih starijih ljudi treba revidirati.
Naše ličnosti su promjenjive i daleko su od toga da se formiraju u djetinjstvu ili oko 30. godine, kako su stručnjaci smatrali godinama.
"Ljudi s godinama postaju ugodniji i više društveno prilagođeni. Sve više se povećava sposobnost da uravnoteže svoja očekivanja od života sa zahtjevima društva", kaže Mottus za BBC.
Proces promjena koji se događa dok starimo psiholozi nazivaju "sazrijevanje ličnosti". To je postupna, neprimjetna promjena koja počinje u našim tinejdžerskim godinama i nastavlja barem do našeg osmog desetljeća. Zanimljivo je da je ova pojava univerzalna: trend je vidljiv u svim ljudskim kulturama, od Gvatemale do Indije.
Kako se razvijaju ove promjene ličnosti? "To je tema velikih rasprava", kaže Mottus.
Budući da je sazrijevanje ličnosti univerzalno, neki naučnici smatraju da je ono daleko od slučajno prateće posljedice procesa dužeg učenja pravila. Promjene naših ličnosti mogu biti genetski programirane i oblikovane tokom evolucije.
S druge strane, neki misle da su naše ličnosti dijelom promijenjene genetskim faktorima, a zatim ih kroz život oblikuju socijalni pritisci. Na primjer, istraživanje Wiebke Bleidorn, psihologa ličnosti na Kalifornijskom univerzitetu u Davisu, otkrilo je da u kulturama u kojima se očekuje da ljudi brže odrastu - vjenčaju se, počnu raditi, imaju odgovornosti odraslih - njihove ličnosti prije sazrijevaju u mlađem uzrastu.
"Ljudi su jednostavno natjerani mijenjati svoje ponašanje i s vremenom postaju odgovorniji. Naše ličnosti se mijenjaju kako bi nam pomogle nositi se sa životnim izazovima", kaže Rodica Damian, socijalni psiholog sa Univerziteta Houston.
Ali što se događa kada postanemo baš veoma stari?
Postoje dva moguća načina da se prouči kako se mijenjamo tokom svog životnog vijeka. Prvo je da se uzme velika grupa ljudi različitih godina, a zatim da se proučavaju razlike njihovih ličnosti. Jedan od problema ove strategije je da se lako može pogriješiti i zamijeniti generacijske osobine koje su isklesane kulturom određenog razdoblja, kao što su razboritost ili obožavanje nekog slatkiša, s promjenama koje se događaju s godinama.
Alternativa tome je uzeti istu grupu ljudi i pratiti ih dok odrastaju.
To se upravo i dogodilo. Mottus je, s kolegama sa Sveučilišta, uspio pronaći na stotine ljudi u njihovim sedamdesetim ili osamdesetim godinama, a koji su ranije sudjelovali u istraživanju ličnosti i inteligencije, koje je provedeno kada su imali oko 11 godina, i dao im je još dva identična testa, s nekoliko godina pauze između testova.
"Kako smo imali dvije različite grupe ljudi i obje su bile mjerene dvaput, obje strategije smo koristili istovremeno", kaže Mottus.
Dok su ličnosti mlađe grupe ostale manje-više iste, osobine starije grupe su se počele mijenjati, tako da su u prosjeku postali manje otvoreni i ekstrovertni, kao i manje susretljivi i savjesni. Blagotvorne promjene koje su se događale tokom godina počele su se mijenjati.
"Mislim da to ima smisla, jer se u dubokoj starosti ljudima stvari brže odvijaju", kaže Mottus i ističe da je možda zdravlje tih ljudi bilo u padu i da su vjerovatno počeli gubiti prijatelje i rođake, što svakako ima određeni utjecaj na njihov aktivni odnos sa svijetom.
S druge strane, istraživanje japanskih stogodišnjaka otkrilo je da oni imaju najbolje rezultate kada je riječ o savjesnosti i otvorenosti, ali se ne zna jesu li te osobine imali i kad su bili mlađi, što je možda i doprinijelo njihovoj dugovječnosti.
Smatra se da su naše ličnosti zapravo povezane s našim blagostanjem. Na primjer, ljudi s više samokontrole vjerojatno će biti zdraviji u kasnijem životu, žene s višom razinom neurotizma više će osjećati simptome tokom menopauze. U budućnosti, razumijevanje kako su određene osobine povezane s našim zdravljem i kako će se naše ličnosti razvijati tokom cijelog životnog vijeka može pomoći u predviđanju tko je najviše ugrožen od određenih zdravstvenih problema, što će omogućiti reakciju na vrijeme.
Međutim, postoji još jedna korist od istraživanja.
"Nedavno sam imao predavanje u zatvoru", kaže Mottus. Jedno pitanje ih je posebno zanimalo: mijenjaju li se ljudi? Zaključak veće slike je potvrdan – da, ljudi se mijenjaju – zaključuje Mottus i dodaje da, što se njega tiče, ne postoje čvrsti dokazi koji bi sugerisali da ljudi mogu koristiti svoju ličnost kao izgovor za svoje ponašanje.
Kako Damian navodi, saznanje da se naše ličnosti mijenjaju tokom godina, htjeli mi to ili ne, koristan je dokaz u prilog tome koliko smo prilagodljivi, što nam pomaže nositi se s izazovima koje nam život donosi.
Također, tu je i izazov saznati tko ćemo postati kada ostarimo.
