Pametni grad Beč: Ključ kvalitetnog života je kada dobar plan odvojite od politike
I iako je, posebno za nekoga ko dolazi iz naše neuređene zemlje, sve od beskompromisnog poštivanja pješaka do sklanjanja putnika na desnu stranu pokretnih stepenica kako bi lijevom mogli proći oni koji žure, svojevrstan kulturološki šok, u Beču kažu da ima još puno toga što moraju unaprijediti.
Koncept pametnog grada Smart City Wien, koji podrazumijeva razvoj uz radikalno očuvanje prirodnih resursa, produktivnu upotrebu inovacija/novih tehnologija i visok i društveno izbalansiran kvalitet života, u Beču se provodi od 2011. godine, a jedna od oblasti je mobilnost i saobraćaj.
Javni prevoz kao ugodnija i brža alternativa
U gradu sa konstantnim rastom populacije i u zemlji koja je kao članica Evropske unije dužna raditi na smanjenju emisija štetnih gasova, te uvećati potrošnju energije iz obnovljivih izvora, poseban akcent stavljen je na javni gradski prevoz, ekološki prihvatljiv i pouzdan. Važno je to jer se trećina energije potroši na saobraćaj.
Na ruku im ide i činjenica da se vremena mijenjaju, pa auti među mladima više nisu statusni simboli, a bicikli su postali trend.
Javni prevoz u Beču je sveobuhvatan, a stanovnici mogu birati između metroa, autobusa, brze željeznice, tramvaja, a tu je i nova aplikacija koja prikazuje ponudu javnog prevoza širom Austrije, odnosno njegovu povezanost. Grad Beč je u saradnji sa firmom Gewista pokrenuo inicijativu bike sharinga (javnih gradskih bicikala), a postoje i razni ponuđači car sharinga, ali ovaj sistem nije pokrenuo grad Beč.
Na pitanje gdje se do danas stiglo i gdje se Beč na skali od 0 do 10 nalazi, Lukas Stockinger iz gradskog preduzeća za urbane tehnologije i strategije Tina Vienna za Klix.ba je kazao: "Na to pitanje nije lako dati odgovor. U međunarodnoj usporedbi smo na poziciji 9, ali ako se pogleda ono što bismo željeli postići, onda smo tek na putu ka tamo. Postoje oblasti u kojima smo veoma dobri, ali i one u kojima moramo još puno toga postići, recimo povećati udio vozača bicikala".
Dobra strategija je pola posla
Pripremajući se za buduće izazove, prvenstveno konstantni rast populacije, usvojili su okvirnu strategiju razvoja austrijske prijestolnice - dokument sa vrlo visoko postavljenim ciljevima koji obuhvata sve oblasti gradskog planiranja i urbanističkog razvoja do 2050. godine u čijem kreiranju su učestvovali brojni eksperti aktivni u nauci i biznisu unutar i van gradske administracije.
"Naš zadatak je da preuzmemo pionirsku ulogu i napravimo korak dalje u odnosu na druge gradove. Jedan od ciljeva je smanjenje motorizovanog saobraćaja. On trenutno iznosi 27 posto. Do 2025. godine želimo taj procenat smanjiti na 20, a do 2030. na 15 posto", istakao je Stockinger.
Beč kao sjajno mjesto za život
U šarmantnom i multikulturalnom Beču, jednom od najinovativnijih gradova svijeta, svjesni su da je osnova svega fleksibilnost, prilagodljivosti i spremnost da učite. Uz čist zrak, bogato kulturno nasljedstvo, živu umjetničku scenu i brojne rekreacione zone i zelene površine, zadovoljstvo stanovnika ne izostaje, a mnogi se odlučuju da upravo ovdje provedu dio života ili pak cijeli svoj život.
Ipak, pitali smo jesu li Bečlije u dovoljnoj mjeri ekološki osviještene.
"Ako biste bilo koga pitali, svaki pojedinac bi vam rekao da želi smanjenje emisije CO2, ali je činjenica da nisu svi u tolikoj mjeri ekološki osviješteni. Kao i u svakom drugom gradu, i u Beču automobil predstavlja individualnu slobodu da se u svakom trenutku može odvesti na mjesto na koje želi. Međutim, taj model automobila i gradova sigurno više neće funkcionisati kao u prošlosti", uvjeren je Stockinger.
U Beču su svjesni da se ovaj cilj ne može postići od danas do sutra, već da se kod građana mora izmijeniti svijest.
"Mi im moramo ponuditi toliko kvalitetnih opcija tako da sami izaberu drugi, povoljniji vid prevoza, a ne automobil", kaže naš sagovornik koji vjeruje da je to moguće uz ponudu većeg komfora, te izgradnju prigradskog saobraćaja, s obzirom na to da 250.000 ljudi koji žive van Beča svakog dana dolazi u grad na posao.
"Znamo da javni prevoz ne može biti jedino rješenje jer je doseljavanje u grad puno veće od postojećih i budućih kapaciteta. Stoga moramo izgraditi staze za bicikliste, staze za pješake, osigurati multimodalnu povezanost uz razne aplikacije za povezivanje bike i car sharinga i omogućiti da Beč zaista postane grad kratkih puteva", objasnio je glasnogovornik Tina Vienne.
Opcije za starije, mlade, ali i za strance
Na pitanje postoje li kategorije društva koje se teško prilagođavaju novim tehnologijama, Stockinger je kazao da će takvih ljudi uvijek biti, ali da postoje načini da se ove poteškoće prevaziđu.
"Starijim osobama i onima koji nisu skloni novim tehnologijama moramo ponuditi jednostavne, specijalizirane tehnologije, proizvode, aplikacije poput SeniorPad, koja omogućava potpomognuto stanovanje uz dodatne usluge da bi mogli preko njih naručivati recimo 'jelo na točkovima', odnosno topli obrok, te poboljšanje životnog kvaliteta, uspostavljanje kontakata sa ljekarima, rodbinom, socijalnu inkluziju, zdravlje potpomognuto novim tehnologijama... Druge važne ponude odnose se na mlade i omogućavaju im prikupljanje što više znanja, zatim tu je integracija ljudi kojima njemački nije maternji jezik. Web-stranica Grada Beča je na sedam jezika, a umjesto odlazaka u gradske službe sada su usluge moguće i online, što podržava i inicijativa Open Government. Tu su i usluge prevoda, a mi sve te tačke vidimo povezane i zajednički ih planiramo", izjavio je Stockinger.
Dodaje da su iskustva svakog grada u nastojanjima da postane Smart City drugačija, te da je ono kroz šta su u Beču prošli teško kopirati na druge gradove, jer se uvijek moraju uzeti u obzir položaj, infrastruktura i drugi aspekti koji uslovljavaju cijeli proces.
"Beč je iz svoje prošlosti profitirao od velikog upravnog aparata koji je ipak bio efikasan. Bio je sličan velikom tromom brodu koji prevozi naftu i treba puno vremena da ga se pokrene, ali kad se to učini, onda on plovi u pravom smjeru", naglasio je Stockinger.
Drugo važno pitanje bilo je pitanje pitke vode. Grad Beč je već u 19. stoljeću izgradio 120 km cjevovoda kojim je sa Alpa dovedena voda vrhunskog kvaliteta. Tu stavku infrastrukture mnogi gradovi moraju rješavati.
Spoj kulturno-historijskog šarma i inovativnosti
"Još jedna važna tačka je skupo održavanje i restauriranje starih građevina, spomenika kulture. Neke su pod takvom zaštitom da se ne mogu ni restaurirati, a to otežava Beču da ih prilagodi energetskoj efikasnosti", dodao je predstavnik Tina Vienne.
Ipak, bečki stručnjaci imaju korisne savjete za sve druge gradove koji žele poći ovim putem.
"Potrebno je jasno sagledati svoje prednosti, odnosno ono što grad ima, od čega može profitirati, kakvi noviteti mu trebaju, kao i ono što dobro funkcioniše i može se unaprijediti. Naprimjer, ako cestovni sistem loše funkcioniše, a grad iz poticajnih sredstava Evropske unije dobije novac za elektronski sistem upravljanja saobraćajem, to je svakako besmisleno. Ovo spominjem jer smo čuli da su se takve greške pravile", kazao je Stockinger.
Pred gradom Bečom na putu do krajnjeg cilja ima još mnogo koraka, ali ključ uspjeha sigurno je okvirna strategija u čijoj izradi je učestvovalo više od 150 osoba, na koju su posebno ponosni i ističu da ne postoji nigdje u svijetu.
"Posebnom je čini njen obavezujući karakter - donesena je u gradskoj skupštini, a obavezujuća je i za upravu i za politiku. Time je osigurano da se, ako na izborima neko novi dođe na vlast, mora držati zadanih ciljeva", naglasio je na kraju Lukas Stockinger iz kompanije Tina Vienna.
