Posjetili smo Beč: Kosmopolitski grad koji uvijek oduševi
Po samom dolasku jasno je zašto je nekadašnje središte Austrougarskog carstva i dalje jedno od ekonomskih, ali i političkih pokretača Evrope i šire. O njegovoj ekonomskoj moći govori i to da je prošle godine osnovano više od 9.000 kompanija. Da je politički značajan grad govori to da je u njemu, između ostalog, sjedište Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te da je mjesto političkih susreta od globalnog značaja.
Cijeli grad je muzej
Skoro cijeli Beč je muzej i upravo je njegovo kulturno bogatstvo najviše impresivno. Sama arhitektura iz austrougarskog i ranijeg perioda, kao i savremena arhitektura su najbolje i najuočljivije oličenje kulturnog bogatstva. Postoje ustanove kulture dostupne većini ljudi, kao i one koje su dostupne samo onima iznimno dubokog džepa.
Izdvojit ćemo neke od njih. Hofburg je kompleks u kojem je carska kruna Svetog Rimskog carstva, Nacionalna biblioteka i rezidencija predsjednika Austrije. Kuća muzike (Haus der Musik) je vrlo inovativna, a moguće je posjetiti i Mozartovu kuću. Onima koji vole tehničke nauke preporučujemo posjetu Tehničkom muzeju i/ili Transportnom muzeju.
Muzej Albertina i Kuća opere su dio najelitnijeg kulturnog sadržaja. U Albertini se izlažu djela nekih od najznačajnijih umjetnika u historiji čovječanstva, kao što su Oscar-Claude Monet i Pablo Picasso. Kuća opere je nezaobilazna za one koji uživaju u klasičnoj muzici.
Mjesta koja se moraju posjetiti
Palata Schonbrunn i Stephansplatz su među mjestima koja se moraju posjetiti. Schonbrunn je jedan od bečkih dvorova i za mnoge je najimpozantniji evropski dvor. To je veličanstvena carska rezidencija čija historija seže do 16. stoljeća, a koja ima više od 1.400 prostorija i rajske parkove čija je površina čak 160 hektara. Dio rezidencije je i veliki zoološki vrt. Plemić i književnik Johann Edler von Kurzbock je 1779. ovako opisao Schonbrunn, što u prijevodu znači lijep izvor:
"Palata je veličanstvena, namještaj dolikuje kraljici i najboljeg je ukusa. Vrtovi imaju sve ono što je umjetnost ikada stvorila".
Stephansplatz je centar Beča u kojem je katedrala svetog Stjepana najprepoznatljivija građevina. Tu se nalaze broje ustanove kulture, suvenirnice, trgovine, među kojima su i one najekskluzivnije - od Rolexa do Armanija.
Najljepši doživljaj je obilazak centra grada fijakerom. Također vam preporučujemo da posjetite i Karlsplatz na kojem pažnju plijeni Karlova crkva.
Nevjerovatne su i brojne statue, kipovi i fontane kojima je odata počast onima koji su obilježili austrijsku i svjetsku historiju u različitim sferama.
Odraz globalizacije i kosmopolitizma
Beč od 2017. ima najveći porast broja stanovnika. Prošle godine taj broj povećao se za 13.900. To je za posljedicu imalo da je sve više kulturološki, etnički i vjerski raznolik. Sve više je mjesto života za ljude iz različitih dijelova svijeta, pa i za one sa Balkana. Svaki dan mogu se čuti različiti jezici, a nerijetko jezici naroda iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
Bečka raznolikost se odražava i kroz hranu koja se služi u restoranima. Osim domaćih specijaliteta, služe se i bosanski, italijanski, francuski, turski, arapski, kineski, japanski i drugi specijaliteti. Za hranu i piće u prosječnom restoranu morat ćete izdvojiti nešto više novca s obzirom na našu prosječnu kupovnu moć. To se odnosi i na karte za ustanove kulture, ali i druge sadržaje. Ovo je očekivano s obzirom na to da je Austrija jedna od najrazvijenijih država u svijetu.
Pod onim što turisti trebaju iskusiti jeste i putovanje brodom od Beča do Bratislave (dva najbliža glavna grada na Starom kontinentu), kao i posjetu parkovima i šetalištima uz Dunav. Ljubitelji moderne arhitekture itekako imaju šta vidjeti, posebno u novoizgrađenim dijelovima grada, u šta spada i poslovni centar.
Kultura ponašanja i infrastruktura
Kultura ponašanja je baš onakva kakvom je očekujete, a javna infrastruktura je odlična. Bečlije su ljubazni, dosta diskretni, većina ih zna engleski jezik i vrlo poštuju saobraćajna pravila. Disciplinovano nose zaštitne maske FFP2 u javnom prijevozu, trgovinama, apotekama.
Ako budete koristili javni prijevoz najbolje ćete shvatiti koliko se ulaže u javnu infrastrukturu. Vozovi, metro, autobusi i biciklistička infrastruktura su jedan savršeno funkcionalan sistem. Javni prijevoznik Wiener Linien na svakoj stanici i u svakom vozilu ima uređaje za kupovinu i poništavanje karata te pruža sve potrebne informacije, što se odnosi i na to kada dolazi sljedeće vozilo, koliko će eventualno kasniti. Na dolazak vozila se čeka u prosjeku pet minuta, a možda i kraće.
Možda će vam u početku trebati da shvatite kako funkcioniše javni prijevoz za 1,8 miliona ljudi, ali je sigurno da ćete brzo shvatiti. U 2021. samo 2,7 posto putnika u javnom prijevozu se švercalo.
S obzirom na to da je i austrijski glavni grad među onima koji se prilagođava biciklistima, nije iznenađujuće što ima veliki broj biciklista. Biciklom je bez ikakvih problema moguće ući u voz, metro ili tramvaj.
Uzevši u obzir sve navedeno, nije iznenađujuće to što je ugledni britanski list Economist nekoliko puta proglašavao Beč najboljim gradom za život na svijetu. To podrazumijeva postojanje ravnoteže između javnog dobra i tržišta, a za to su zaslužni svi oni koji žive u njemu.
Ipak, nemojte se iznenaditi onome što možda i ne očekujete u ovom gradu. I u njemu živi mali broj neodgovornih pojedinaca koji bacaju smeće gdje se ne bi trebalo bacati ili koji vam neće stati prije pješačkog prelaza. No, naglašavamo, njih je zaista malo.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
