Razglednica iz Stoca: Prelijepi i tužni grad na Bregavi čeka bolje dane

Od najstarijeg spomenika likovne umjetnosti u našoj zemlji, crteža u pećini Badanj starih petnaest hiljada godina, sjajnog ilirskog grada Daorsona, do nadaleko poznate nekropole stećaka na Radimlji, sve oko Stoca je veliko i značajno. Stolac ima historije, tradicije i spomeničke baštine za tri grda, a opet teško se oteti dojmu da je sve to premalo turistički iskorišteno, loše obilježeno i nedovoljno marketinški predstavljeno svijetu.

Posljednji nesretni rat koji je potpuno obezglavio ovaj grad, industrijski pomnožio s nulom, a stanovnike opteretio teškim bremenom nacionalnih tenzija i previranja, tek je drugi teški vremenski period za Stolac.

Problemi za grad na Bregavi počeli su dolaskom Austro-Ugara koji su na jedan suptilan, skoro nevidljiv način pojedine sredine osudili na stagnaciju. Stolac, kao i do tada veoma bitan Blagaj, zaobiđen je kod izgradnje željezničke pruge. Dok su u svakom pogledu rasli Mostar i Čapljina, sredine bez pruge su gubile na značaju.

U periodu od 20 godina, od popisa stanovništa iz 1961. do popisa stanovništva 1981. godine, broj stanovnika u općini Stolac povećao se za svega 368 osoba. Na popisu 1961. stolačka općina imala je 18.542, a 1981. godine 18.910 stanovnika. U istom periodu Mostar je rastao za skoro četrdeset hiljada stanovnika.

Današnji problemi su tipični stolački, grad izgleda neuporedivo lošije i neuređenije od obližnje Čapljine. Ljudi na ulicama i tamo nedostaje, ali Čapljina je sređena i dotjerana, s nekoliko ulica koje izgledaju vrlo primjerno.

S vremena na vrijeme pročitate vijest da općinska vlast odlaže komunalni otpad odmah pored Bregave i ne poštuje odluke s federalnog nivoa o regionalnoj deponiji. Nakon nekoliko vijesti i pokojeg stava nevladinog sektora, problem padne u drugi plan. Mnogi će vam govoriti i o akutnom problemu bošnjačke zajednice, nedostatku haremskog prostora, problemu koji je isto vezan za funkcionisanje općinskih vlasti.