Sultan-Sulejmanova džamija u Blagaju: Priča o najstarijoj i najvećoj hercegovačkoj džamiji
Careva ili Sultan-Sulejmanova džamija u Blagaju u ratu je bila najjužnija aktivna džamija, a njen džemat, kao i ona sama, pravi sabirni centar za kolone izbjeglica koje su se slijevale prema Blagaju i Mostaru. Hišam ef. Hafizović, imam ove jedinstvene džamije, nije Blagajac, porijeklom je iz Srebrenice, u očima nosi tešku ratnu storiju, a o svojoj džamiji i džematu priča sjetno i zanimljivo.
"Zna se da je prije rata najbrojnija džuma u Hercegovini bila u Jablanici pa onda u Blagaju. Ovo je bio još veći džemat nego sada, jer su poslije rata izgrađene džamije u Dračevicama i Gnojnicama, a ranije su i oni dolazili u Blagaj, no i sada je ovo jedan od izrazito velikih džemata Medžlisa Islamske zajednice Mostar, sigurno jedan od dva najveća", počinje priču o svom džematu i svojoj džamiji Hišam ef. Hafizović.
Džamija u Blagaju ima lijepu historijsku priču, a nosi ime po sultanu Sulejmanu.
"Sulejman se u islamskoj historiji spominje kao Kanuni, zakonodavac, jer je sam inicirao niz novih zakonskih rješenja koje je to vrijeme zahtijevalo. U to vrijeme je on bio vjerovatno najmoćniji čovjek na svijetu, a natpis iznad vrata naše džamije njega navodi kao "cara careva - šahin šah". Znamo da on nije dolazio u ovu džamiju, ali je sigurno da je ovo jedna od najstarijih njegovih džamija, jer je on 1519. godine došao na prijestolje, a ova džamija je izgrađena, kako je zabilježeno, 926. hidžretske, što je otprilike 1519. ili 1520. godina, znači sami početak njegove vladavine", objašnjava nam Hišam efendija, dodajući da je moguće da se džamija počela graditi i za vladavine Sulejmanova prethodnika.
Blagajska džamija je vjerovatno najstarija očuvana džamija pod kubetom ili kupolom u našoj zemlji.
"Ova kupola je izgrađena za vrijeme austrougarske vlasti jer je ranija bila oštećena i pala pa su je tadašnji stanovnici Blagaja, kako navode historijski izvori, uz pomoć tadašnje vlasti obnovili. Arhitekt koji je tada bio na terenu Mostara (Max David, op.a.) je dao ovo rješenje, ranija kupola je bila niža. Inače, osmanlijske džamije imaju odnos između kupole i munare 1:3, a ovdje je to narušeno", govori nam naš sagovornik, napominjući da od starih džamija površinom u Hercegovini nema veće.
Džemat koji vodi Hišam ef. Hafizović izuzetno je aktivan, klanja se pet dnevnih namaza, džume su naročito posjećene, obavljaju se šerijatska vjenčanja, dženaze, a ovogodišnji ramazan bio je aktivniji nego inače. Svake godine se organizuje omladinski iftar, a ove godine je jedna humanitarna organizacija uz podršku džemata organizirala iftar za blizu četiri stotine osoba.
"Ove godine organizovano je i prigodno druženje uz kviz, a osim serije predavanja koja sam ja držao, imali smo i dvojicu dobrih predavača Muhameda ef. Velića i hafiza Omara Bašića iz Sarajeva. Sam džemat se dosta aktivira kad se bliže Dani mevluda i zikra, a dosta naših aktivista je uradilo mnogo na uređenju i čišćenju samog Blagaja", govori nam ef. Hafizović.
Čuvena Tekija u Blagaju je na području ovog džemata i Hišam efendija nam priča kako svaki Blagajac ima posebnu emociju prema tom mjestu. Tekija ima svoj vjerski život i u njoj se isto tako obavljaju namazi.
"Važno je istaći da je u toku rata ovo bila najjužnija džamija i džemat u našoj zemlji. Džamija je bila centar života u tom vremenu, vremenu kad su hiljade izbjeglica s Dubravske visoravni, Stoca, istočne i zapadne Hercegovine pristizale u Blagaj", prisjeća se tih vremena naš sagovornik.
Sultan-Sulejmanova džamija u Blagaju 2020. godine puni pet stotina godina postojanja, džemat sa svojim imamom na čelu obilježit će to na pravi način, obnovom i sređivanjem džamije. Već je uređen džamijski pod, napravljena abdesthana, planira se uređenje dvorišta, munare, kao i unutrašnjosti same džamije. Sve se to radi uz posebnu brigu, jer je džamija nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
