Predvođena Elzom Babić, iskusnom planinarkom i vodičem iz HPD "Bjelašnica 1923" , grupa od 22 planinarke i planinara je u višesatnom hodanju kroz šumsku stazu koja vodi od vještačkih jezera na izlazu iz gondole do Saračevih njiva uživala u planinskoj svježini, branju poljskog cvijeća, ljekovitog bilja i šumskih jagoda...
Vedro vrijeme pružilo je i uživanje u pogledu na Romaniju, Pale, Trebević i Sarajevo koji se izvanredno vide sa Ravne planine smještene između Jahorine i Romanije.
Do posljednjeg rata Saračeve njive na nadmorskoj visini 1.376 metara bile su uobičajena destinacija za ljubitelje prirode koji su odsjedali u planinarskom domu "Igman", kojeg je istoimeno sarajevsko planinarsko društvo počelo graditi davne 1957. godine, a nedaleko od njega bio je planinarski dom sarajevske fabrike "Ključ- Šik". Na mjestima tih domova sada su samo razrušeni temelji...
Ljepota prirode na Saračevim njivama privukla je brojne Sarajlije da izgrade vikend naselje koje je u posljednjem ratu također porušeno.
Bogatstvo biljnog svijeta Ravne planine i Jahorine istraživao je austrijski botaničar Karl Franz Josef Maly.
Došao je početkom 20. stoljeća s austrougarskom upravom u BiH, a je svoj posao u Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji uspješno nastavio raditi sve do svoje smrti 1951. godine. Mnogi naučni radovi, kao i Harvardska biblioteka potpisuju Malya kao Jugoslovena ili botaničara iz Bosne. Prikupio je izuzetno bogat herbarski materijal, opisao brojne endeme i relikte i sve to pohranio u Herbariju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji je sam osnovao 1913. godine u Botaničkom vrtu u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja.
Nedaleko od Saračevih njiva su biolozi Jugoslavije 1974. godine u znak sjećanja na Karla Malyja postavili spomen-ploču.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
