Podzemni grad prostire se na 5.000 metara kvadratnih, ima 75 prostorija i hodnik dužine kilometar i po. Danas je on kulturno-historijski spomenik, ali nedovršeni.
Njegova gradnja prestala je 9.10.1934. godine kada je izvršen atentat na Karađorđevića. Završeno je dvije trećine prostora, kaže se u prilogu TV Blic.
Podzemni grad sadrži kabinete, sobe, staje za stoku i druge prostorije za normalan život 5.000 osoba. Sadrži i bunar s pitkom izvorskom vodom koji je i danas u funkciji te kapelicu za koju su svećenici kazali da ima najbolji eho. Za gradnju je znalo samo pet osoba i to predsjednik vlade, ministar finansija, ministar vojske, načelnik generalštaba i kralj.
Glavni projektant je ruski inžinjer čije ime nije poznato ni danas. Gradili su ga zatvorenici.
O gradu danas kruže razne priče. Jedna od njih je da je kralj Petar II Karađorđević tu sakrio blago koje nije mogao ponijeti kada je prognan, ali se to pokazalo netačnim jer su to blago sakrili monasi u manastiru Ostrog i ono je pronađeno i vraćeno SFRJ.
Druga zanimljivija priča jeste da je ovaj podzemni grad povezan s drugim podzemnim gradom na drugoj obali Drine, odnosno na teritoriji BiH, do kojeg ide podvodni tunel. Ovo nikada nije istraženo niti dokazano.
Prostor ima 12 ulaza i do poplava i klizišta 2014. godine bio je u perfektnom stanju, tada je oštećen i pojavila se vlaga. Planirana su velika ulaganja. Jedna trećina će biti pretvorena u muzej, dok će se druge dvije trećine izdavati.
