Ranko Rajović o izazovima odgoja: Djecu ne smijete pustiti na društvene mreže bez kontrole
Naime, prema rezultatima PISA testiranja koje je provedeno 2018. godine naša zemlja je zauzela 62. mjesto, što znači da su naša djeca funkcionalno nepismena. Rajović kaže kako je zapravo jedan od najvažnijih problema u Evropi hiper pažnja i nemogućnost djece da uče.
"Imate situaciju da dijete uči deset minuta i više ne može, pa napravi pauzu, pa opet uči samo deset minuta. To je problem koji se zove hiper pažnja. Došlo je do promjene funkcionisanja mozga i to je prvi veoma važan problem", kazao je Rajović.
Drugi problem ovako loših rezultata je učenje napamet. Svakodnevno ponavljanje jednog te istog sadržaja, objašnjava nam Rajović, djetetu neće pomoći da nauči napisano.
"Dijete će samo memorisati, odgovarat će, dobit će peticu i za mjesec dana će to isto gradivo zaboraviti. Treći je problem što ne radimo povezivanje informacija. Naša djeca uče bez ikakvog povezivanja informacije. Ako pitamo dijete od recimo pet do šest godina: 'Preko koje životinje pređe najveći broj pješaka?' Oni se zbune, malo se nasmiju, razmisle i kažu zebra. To je, dakle, razmišljanje. A zamislite kada ga pitate: 'Kako se zove crno-bijela životinja, liči na konja i živi u Africi?' Dijete se javi i kaže zebra. Onda učitelj kaže molim te punom rečenicom. I dijete to ponovi i dobije peticu. E tu nema razmišljanja, a cilj bi trebao biti djecu naučiti da povezuju", rekao je.
Rajović je dodao da s djecom na ovakav način treba raditi od malena te ih učiti da logički povezuju stvari.
"Nikada ih nemojte pitati šta je ono tamo, pokazujući na čašu, već im postavite to pitanje na sljedeći način: 'Koji predmet koristimo kada smo žedni i stoji u kuhinji?' Djeca moraju naučiti da razmišljaju, jer bez razmišljanja nema budućnosti. Razmišljanje je osnova obrazovanja u budućnosti i to moramo da mijenjamo", kazao je.
Odgoj u digitalnom dobu
Napomenuo je da roditelji moraju shvatiti da je okruženje veoma važno za razvoj inteligencije te da ne smijemo djecu pustiti da po cijeli dan sjede i "bulje" u TV, mobitel ili tablet.
"Tu nema kretanja, a mozak se razvija u kretanju. Druga stvar je kada recimo dijete puno igra videoigre, ono tu dobije sve emocije u tih deset minuta, sreću, radost, ljutnju... i kada završi igricu, vraća se u realnost i njemu je dosadno, pa zbog toga često ne može ni da uči. Roditelji moraju da shvate da dijete mora da uči, trči i skače i da ima što manje dodira s tehnologijama", kazao je.
Sigurnost na internetu
Primijetio je i kako, nažalost, mlade majke djeci koja imaju dvije-tri godine u ruke daju mobitel ili tablet kako bi ih smirile. To, naravno, nije dobro.
"Ja bih djeci zabranio pristup mobitelu do desete godine. Mi već sada imamo pedeset posto djece koja imaju mobitel u trećem razredu osnovne škole. Šta će djeci te dobi telefon? On može da ga ima, ali mora da ima i ograničenja. Mobilni telefoni ne samoda stvaraju zavisnost, već sprečavaju dijete da se kreće, jer će ono prije uzeti telefon u ruke nego otići napolje", objašnjava.
Rajović savjetuje da kada dijete pustite da gleda TV, neka to budu neke edukativne emisije, a kada je riječ o igricama, da budu logičke. Roditelji također moraju djeci odrediti ograničenje koliko mogu provesti za TV-om, tabletom ili mobitelom. Savjetuje da to radnim danima bude 30 minuta, a vikendima 45 minuta i ni minute duže.
Još jedan problem na koji nam Rajović ukazuje kada je riječ o društvenim mrežama i djeci jeste pedofilija.
"Na društvenim mrežama pedofili hvataju djecu, dopisuju se s njima, predstavljaju se kao njihovi vršnjaci, to vam je isto kao da ste dijete pustili da ide samo među pedofile. Dijete ne smije biti na društvenim mrežama bez kontrole", kazao je na kraju našeg razgovora specijalista neurofiziologije.
Podsjećamo, Rajović će večeras u Sarajevu, u saradnji s BH Telecomom i Samsungom održati besplatno predavanje naziva "Izazovi odgoja djece u digitalno doba" u sportskoj dvorani Novo Sarajevo od 18:00 sati. Predavanje je namijenjeno prvenstveno roditeljima, ali i ostalim građanima zainteresiranim za ovu temu za koju vlada veliki interes.
Nije samo stvar okusa: Znate li zašto biste trebali dodati sol tokom kuhanja tjestenine?
