Tim povodom obratili smo se Ministarstvu civilnih poslova. U odgovoru za Klix.ba su potcrtali da od njih nije traženo da se očituju po ovom pitanju.
"Prema Zakonu o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) Bosne i Hercegovine, Agencija je kao samostalna upravna organizacija, koja za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, samostalno provodila konsultacije i zahtijevane procedure za učešće u PISA testiranju u koje Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine nije bilo uključeno. Dakle, Ministarstvo civilnih poslova nije pitano za mišljenje, niti je učestvovalo u provođenju procedure za zaključivanje Sporazuma za učešće u PISA testiranju, tako da se Ministarstvo nije ni moglo očitovati po ovom pitanju", ukazali su.
Podsjetili su da oni koordiniraju između različitih obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini, a da se to odnosi i na učešće u ovom testiranju.
"Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je u skladu sa svojim zakonskim mandatom, koji se odnosi na koordiniranje obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini, početkom jula 2020. obavijestilo nadležne obrazovne vlasti u Bosni i Hercegovini po predmetnom pitanju i zatražilo njihovo očitovanje", obrazložili su.
Kako su naveli, dobili su samo očitovanje Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, prema kojem ostaju pri stavu - zaključku entitetske vlade iz februara prošle godine. Istakli su da su o tome obavijestili Predsjedništvo Bosne i Hercegovine te da su time završili svoj dio posla.
"O svemu navedenom Ministarstvo civilnih poslova je aktom od 22. jula 2020. godine obavijestilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, čime su okončane aktivnosti Ministarstva civilnih poslova po ovom pitanju", naglasili su i dodaju da sve daljnje aktivnosti provodi APOSO.
Sljedeće testiranje prolongirano za 2022.
Poručili su da kontinuirano podržavaju učešće Bosne i Hercegovine u PISA testiranju, za koju su istakli da je zbog pandemije koronavirusa prolongirana za sljedeću godinu, a trebalo je biti ove godine.
Očekuju da će biti ispunjeni svi uslovi da Bosna i Hercegovina učestvuje u ovom testiranju za koje su naglasili da će omogućiti dobijanje relevantnih podataka o ocjeni kvaliteta obrazovanja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, na osnovu kojih će se obrazovni sektor Bosne i Hercegovine moći upoređivati i pozicionirati na međunarodnom nivou.
Šta znači zahtjev Republike Srpske da bude vidljivija u testiranju
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske su poručili da njihov zahtjev da ovaj entitet bude vidljiviji u sljedećem PISA testiranju znači to da bude posebno izlistan, istaknut u poretku nakon objavljivanja rezultata sljedećeg testiranja. Tvrde da su tako posebno istaknuti bili Baku, Farska Ostvra i Hong Kong. Kao razlog za to su naveli da će time dobiti reprezentativniji uvid u stanje obrazovanja u Republici Srpskoj.
Podsjećamo da je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik u julu prošle godine uložio veto na odluku o učešću države u testiranju funkcionalnog znanja učenika prilikom čitanja, iz matematike i prirodnih nauka.
Smatrao je da je odluka "veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske". Njegov uslov da bi pristao da Bosna i Hercegovina učestvuje u ovom testiranju jeste upravo to da Republika Srpska bude vidljivija u testiranju.
Potom je Narodna skupština ovog entiteta zaključila da se po ovom pitanju mora poštovati mišljenje Republike Srpske. Konačnu saglasnost za učešće u PISA testiranju treba dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Većina učenika funkcionalno nepismena
PISA-om se testira funkcionalno znanje učenika u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Testiranjem iz 2018. je utvrđeno da je svaki drugi 15-godišnjak u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismen te je time Bosna i Hercegovina bila među lošije rangiranim državama.
Podsjećamo da rezultati PISA testiranja nisu jedina potvrda da je bosanskohercegovačko školstvo neadekvatno. To je pokazalo i Trends in International Mathematics and Science Study ili TIMSS testiranje od prije dvije godine.
Njime je testirano znanje učenika četvrtog razreda iz matematike i prirodnih nauka. Utvrđeno je da je njihovo znanje ispod prosječnog na svjetskom nivou. Prosjek iznosi 500 bodova, a đaci u Bosni i Hercegovini su na testu iz matematike imali 452 boda, a iz prirodnih nauka 459 bodova.
