Ozbiljna infekcija
97

Stručnjaci pojasnili šta se desi s plućima čovjeka koji se zarazi koronavirusom

Dž. L.
Foto: Mount Sinai Hospital
Foto: Mount Sinai Hospital
Ono što je danas postalo poznato kao Covid-19, bolest koju uzrokuje koronavirus, započelo je krajem 2019. godine kao niz slučajeva upale pluća s nepoznatim uzrokom. U međuvremenu otkriveno je da je uzrok upale pluća novi virus - teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 ili Sars-CoV-2.

Taj isti koronavirus iz Kine se proširio na čitav svijet te zarazio više od 380.000 ljudi. Iako većina ljudi koji dobiju Covid-19 pati samo od blagih, prehladnih simptoma, oni drugi trpe teške posljedice.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da se oko 80 posto ljudi s Covid-19 oporavljaju bez potrebe za bilo kakvim specijalističkim tretmanom. U prosjeku jedna od šest osoba ozbiljno se razboli "i razvija poteškoće u disanju", piše britanski Guardian.

Kako se Covid-19 može razviti u ozbiljniju bolest?

Australski profesor John Wilson pojašnjava da se ljudi koji obole od Covida-19 mogu svrstati u četiri kategorije.

Klinički su najmanje ozbiljni oni koji imaju virus, ali nemaju simptome. Slijede ih oni koji dobiju infekciju u gornjim disajnim putevima, što, kaže Wilson, znači da osoba ima temperaturu i kašalj te blaže simptome poput glavobolje ili konjuktivitisa.

"Ljudi s manjim simptomima još uvijek mogu prenijeti virus, ali toga možda nisu svjesni", upozorava Wilson.

Najveća skupina onih koji su bili pozitivni na Covid-19 u svijetu razvili su iste simptome nalik sezonskoj gripi.

Kod četvrte grupa pacijenata, kaže Wilson, dolazi do teške bolesti i pneumonije.

"U Wuhanu se pokazalo da je među onima koji su bili pozitivno testirani i zatražili medicinsku pomoć otprilike šest posto imalo tešku bolest", dodaje Wilson.

WHO kaže da će starije osobe i ljudi sa problemima poput visokog krvnog pritiska, srčanim i plućnim problemima ili dijabetesom najvjerovatnije razviti ozbiljnu bolest.

Kako se razvija pneumonija?

Kada ljudi s Covid-19 razviju kašalj i groznicu, Wilson kaže da je to posljedica infekcije koja dopire do respiratornog stabla, zračnih prolaza u plućima.

"Obloga respiratornog stabla postaje povrijeđena, što uzrokuje upalu. To iritira živce u sluznici disajnih puteva. Samo mrlja prašine može potaknuti kašalj. Međutim, ukoliko se pogorša ovo stanje, dolazi do spuštanja upale. Infekcija pri tome dovodi do izlivanja upalnih materija u zračne vrećice na dnu naših pluća. Ukoliko se upale te vrećice, to uzrokuje izlivanje upalne tečnosti u pluća, odnosno dovodi do upale pluća", pojašnjava Wilson.

Pluća koja se napune upalnom materijalom nisu u stanju da dovode dovoljno kisika u krvotok, što smanjuje sposobnost tijela da uzima kisik i riješi se ugljen dioksida.

"To je uobičajeni uzrok smrti sa teškom pneumonijom", kaže Wilson.

Razlikuje li se Covid-19 pneumonija?

Christine Jenkins, predsjednica Fondacije Lung Australia i vodeći ljekar za disajne probleme, pojašnjava da se pneumonija u slučaju obolijevanja od Covida-19 razlikuje od najčešćih upala pluća koje zahtijevaju hospitalizaciju.

"Većina vrsta upale pluća za koje znamo su bakterijske i one reaguju na antibiotik", rekla je Jenkins za Guardian.

Ljekari kažu da postoje dokazi da je pneumonija uzrokovana Covidom-19 naročito teška. U tom slučaju upala pogađa kompletna pluća, a ne samo male dijelove.

"Jednom kada imamo infekciju u plućima, reakcija tijela je da prvo pokuša uništiti virus i ograničiti njegovo razmnožavanje. Međutim, ovaj mehanizam može biti narušen kod određene skupine ljudi, uključujući one sa srčanim i plućnim bolestima, dijabetesom te kod starijih osoba", pojasnio je Wilson.

Jenkins kaže da su, uglavnom, ljudi stariji od 65 pod rizikom da dobiju upalu pluća. "Starost je glavni prediktor rizika od smrti uslijed upale pluća. Pneumonija je uvijek ozbiljna za stariju osobu i u stvari je nekada bila jedan od glavnih uzroka smrti starijih osoba. Važno je zapamtiti da se, bez obzira koliko ste zdravi i aktivni, rizik od dobijanja upale pluća povećava s godinama. To je zato što naš imunološki sistem prirodno slabi s godinama, što otežava tijelima da se bore protiv infekcija i bolesti", ističe Jenkins.

Podsjećamo, zaraženi koronavirusom sada se uglavnom liječe hlorokinom. Dok čekamo na razvoj vakcine ili novog lijeka, naučnici su identificirali 69 postojećih lijekova koje testiraju na koronavirus.