Podatak da je čak 35 posto djece osnovnoškolskog uzrasta u Mostaru pretilo pokazuje da se promociji zdrave prehrane i zdravog života mora pristupiti od najranijeg doba.
"Razvijanje svijesti o važnosti zdrave prehrane dio je nastojanja da stvorimo zdrave i ekološki osviještene naraštaje. Dijete koje je u vrtiću usvojilo zdrave prehrambene navike, zadržat će ih i nakon odlaska u školu, posebice ako i školski sustav njeguje ekološku svijest i promiče sadržaje zdravoga zdravog načina življenja", kazala je u razgovoru za Fenu ravnateljica Javne ustanove Dječji vrtići Mostar Danijela Kegelj.
Projekt "Uživanje u zdravoj hrani od mnogih nas problema brani" dio je šireg Projekta smanjenja faktora rizika za zdravlje stanovništva, kojeg implementira Federalno ministarstvo zdravstva.
Cilj projekta je promijeniti navike i zdravom prehranom potaknuti tjelesni i intelektualni razvoj djece, osposobiti vrtiće da usvoje zdravu prehranu te probuditi svijest roditelja i odgovornih institucija o važnosti zdrave prehrane.
"Aplikacijom za spomenuti projekt htjeli smo učiniti nešto po pitanju zdravog stila života i zdravih navika djece. Ove radionice s nutricionistom i kuharom podjednako su zanimljive kako za roditelje i kuhare u vrtiću tako i za odgajatelje i djecu. Uz to, želimo ukazati na promjenu svakodnevnih navika i mislimo da ima puno stvari koje trebamo i možemo mijenjati kako bi se razvile zdrave dječje navike", poručila je ravnateljica JU "Dječji vrtići" Mostar.
Kegelj je podsjetila kako mostarski vrtići već nekoliko godina provode aktivnostima čiji je cilj razvijanje zdravih navika kod djece.
"Nastojali smo izbaciti sve industrijske prerađevine, tipa kobasica, pašteta, konzerviranih stvari, a u isto vrijeme, koliko god je to moguće, uvesti što više voća, iako smo u tome, zbog javnih nabavki, često ograničeni. Pored toga, trudimo se praviti domaće kolače u vrtiću, a ne nudit industrijske kekse. Izbacili smo i sve vrste sokova", kazala je Kegelj i dodala kako su u isto vrijeme jednom tjedno uveli i tjelovježbu u vrtiće koja je s prehranom usko povezana.
Prema njezinim riječima, ubrzani životni tempo, radno vrijeme koje nije lako uskladiti s drugim obvezama i manjak financija najčešće su uzroci nezdrave ili brze ishrane djece kod kuće, a spomenutim projektom nastoji se roditeljima pokazati da se zdrava hrana može spremiti relativno brzo.
Trenutno, u Dječjim vrtićima Mostar evidentirano je troje djece s dijabetesom te određen broj djece s celijakijom, te raznim alergijama i bolestima za koje se ranije nije čulo.
"To me kao osobu na čelu i ostalo osoblje ove ustanove nagnalo da razmišljamo što mi, kao institucija u kojoj djeca borave i po deset sati dnevno, možemo uraditi pa nam se ovaj projekt i ostale aktivnosti čine kao dobar odgovor na tu situaciju", pojasnila je ravnateljica.
Na radionicama koje se organiziraju u vrtićima kuharice, roditelji i odgajateljice zajedno pripremaju i degustiraju hranu. Radionice se sastoje od praktičnog i teoretskog dijela u kojem kuhar i nutricionist pripremaju hranu i daju roditeljima praktične savjete.
"U konačnici projekta uradit će se i brošura s receptima koja bi trebala pomoći roditeljima pri organiziranju zdravih rođendana i obiteljskih slavlja, a koja bi nas ujedno trebala podsjetiti i na bakine recepte i hranu koju su one pripremale", kazala je Kegelj.
Magistrica nutricionizma pri Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar Nevena Pandža istaknula je kako primjećuje trend rasta zainteresiranosti roditelja za nutricionističko savjetovanje.
Po njezinim riječima, sistematski pregledi kod osnovnoškolaca na području Mostara ukazuje na pretilost kod čak 35 posto djece.
"Zadnje istraživanje pri sistematskom pregledu kod osnovnoškolaca u Mostaru pokazalo je kako je čak 35 posto djece pretilo što je dovoljan pokazatelj da baš i ne vodimo računa o zdravoj prehrani", konstatirala je.
Pandža preporuča da se sa zdravim načinom ishrane počne u vrtićkoj dobi pa nastavi u osnovnoj školi, a da se u isto vrijeme radi na edukaciji roditelja i odgajatelja.
"Ako se priča o zdravoj prehrani, pola tanjura trebamo ispuniti povrćem i voćem, a preostalog pola podijeliti na izvore proteina kao što su meso, jaja i leguminoze (slanutak, leća, mahune)", objašnjava Pandža, napominjući kako u jelovnik treba vratiti proso, ječam, integralne žitarice.
Prema njezinim riječima, zdrava prehrana nije skupa, jer su, zapravo, meso i suhomesnati proizvodi najskuplji.
"Umjesto da svaki dan jedemo meso, jednom ili dva puta tjedno može se napraviti varivo od leguminoza (grašak, slanutak, mahune) koja daje dobar udio proteina. Isto tako da malo više kuhamo doma, a manje jedemo vani te da nam djeca užinu nose od kuće, a manje kupuju", dodala je nutricionistkinja SKB Mostar.
Nastavnica kuharstva, slastičarstva i praktične nastave u Srednjoj turističko-ugostiteljskoj školi Antonija Krišto angažirana je u ovom projektu kako bi roditeljima i odgajateljima, kao i kuharima u vrtićima približila zdravi način prehrane.
"U jelovniku smo uvrstili i u razne slastice. Praktično smo im pokazali kako se prave zdrave kuglice od datulje, kao i kokosa zajedno s kurkumom i limunovim sokom. Pripremili smo i zdrave krekere i poslužili ih s humusom, odnosno namazom od slanutka", kazala je nastavnica kuharstva, napomenuvši pri tome kako se svake godine sve više učenika zanima za takav vid prehrane.
