Zbog najprogresivnijih stavova o ravnopravnosti Švedska najbolja zemlja za žene
Ako pitate Asu Regner, švedsku ministricu za ravnopravnost spolova, reći će vam da Švedska nije slučajno na prvom mjestu te da je ovom uspjehu doprinijelo nekoliko faktora.
Švedska ima najveću stopu poreza na prihod za fizička lica, a Regner kaže da je upravo to jedan od razloga zbog kojih je Švedska najbolja zemlja za žene.
"To je tehnička stvar. Od 1971. vršimo individualno oporezivanje. Bez obzira na to da li živite sami ili ste u braku, socijalnu pomoć primat ćete na osnovi individualnih potreba, a ne zajedničkih potreba vaše porodice", rekla je Regner za BusinessInsider.
Osim toga, Švedska ima najvelikodušniju politiku roditeljskog odsustva na svijetu. Roditelji dobiju 480 dana za sebe i partnera kada rode ili usvoje dete, a koje mogu iskoristiti dok dijete ne napuni osam godina. Osim toga, očevi dobijaju 90 dana samo za sebe.
Regner objašnjava kako je Švedska oslobođena pritiska koji je prisutan u drugim državama gdje poslodavci rjeđe zapošljavaju žene jer misle da će ostaviti posao kada dobiju djecu ili imaju problema održati staru platu kada se vrate s roditeljskog odustva.
"U posljednje vrijeme jedan od naših najvećih ciljeva je povećanje roditeljskog odsustva za očeve. 2014. godine očevi su koristili samo 24 posto odsustva, a mame 75 posto", rekla je ističući kako je cilj da omjer bude 50:50.
Zakoni Švedske nalažu jednaku plaću za jednak rad. 2008. godine država je potpisala Zakon o diskriminaciji koji zahtjeva od preduzeća koja imaju 25 i više zaposlenika da svake godine analiziraju plaću muškarca i žena. Prema ovom zakonu, ukoliko kompanije s velikim razlikama među spolovima ne poduzmu neophodne korake da smanje određeni jaz plaćat će visoke kazne.
Regner ističe kako je to razlika koju je željela riješiti, a kako je upravo ovaj zakon mnogo pomogao u tome.
Osim toga, dvije trećine univerzitetskih diploma dodjeljuje se ženama, a na profesionalnom planu Švedska ima jednu od najvećih zastupljenosti žena u parlamentu - 2015. godine na čelu glavnih državnih ustanova bile su 82 žene i 90 muškaraca.