Borba protiv tuberkuloze: Slab imunološki sistem krivac za razvijanje TBC-a
Crveni križ Kantona Sarajevo je ovom prilikom posjetio 50-ak pacijenata oboljelih od tuberkuloze koji su smješteni na Klinici za plućne bolesti u Podhrastovima pri Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu te podijelio prigodne poklone.
Moto ovogodišnje Sedmice borbe protiv tuberkuloze glasi: "Ujedinjeni zaustavimo tuberkulozu", a Crveni križ KS putem organizacija Crvenog križa sarajevskih općina vrši podjelu propagandnog materijala i markica.
Ovim povodom održavaju se i tribine te prigodna predavanja po mjesnim zajednicama i školama, angažovan je veliki broj mladih ljudi, a pokrenuta je i akcija dobrovoljnog darivanja krvi u sklopu obilježavanja ove sedmice.
Sa nadležnim institucijama općina tokom ove sedmice održavat će se i akcije higijensko-epidemiološke zaštite, odnosno akcije zaštite okoliša, čišćenja kolektivnih centara, škola, ulica naselja...
Na Univerzitetskoj klinici u Tuzli od početka godine do danas primljeno je 117 novooboljelih pacijenata. Zimi je broj pacijenata veći, dok ih ljeti ima manje.
Na klinikama za plućne bolesti i tuberkulozu liječe se pacijenti stariji od 14 godina, dok se oni mlađi liječe na pedijatrijskom odjeljenju.
Kako nam je kazala doktorica Dina Tanović sa UKC Tuzla, od tuberkuloze se liječe osobe svih životnih dobi.
Tuberkulozu izaziva bacil tuberkuloze koji može ležati uspavan u organizmu dok ne dođe pogodan period za njihovo aktiviranje, a to se dešava onda kada odbrambeni mehanizam organizma popusti.
"Da li će neko oboljeti zavisi od stanja imuniteta i faktora kao što su trudnoća i hronična oboljenja, kao i da li se radi o osobama koje imaju problema s alkoholizmom i drogom", rekla nam je doktorica Tanović.
Nakon unošenja bacila tuberkuloze, bolest se ne mora odmah manifestovati, ali ukoliko primijetite neke od simptoma kao što su opća slabost i malaksalost organizma, kašalj ili povišena temperatura, gubitak tjelesne težine i apetita, potrebno je obratiti se medicinskom stručnjaku.
Simptomi variraju od jedva primjetnih do teških, kao što su bolovi u grudima, iskašljavanje krvi i gušenje. Dešava se i da simptomi prođu neopaženo, a bolest se otkrije slučajno.
Kako bi se ustanovilo da li je bacil tuberkuloze prisutan u organizmu, obavljaju se razni imunološki testovi. Ukoliko se putem imunoloških parametara utvrdi da je organizam došao u dodir s bacilom, ali rendgen pluća ne pokazuje tuberkulozu, pacijentu se ne propisuje liječenje, već savjeti o održavanju imuniteta.
Ukoliko se, pak, putem drugih dijagnostičkih metoda, kao što je testiranje ispljuvaka, utvrdi kako je bacil prisutan, a rendgen potvrdi tuberkulozu, pacijent se prima u bolnicu te se započinje tretman efikasnim lijekovima u trajanju od najmanje 14 dana, dok kompletan tretman liječenja traje šest mjeseci.
U najvećem broju slučajeva bolest se nakon izlječenja ne vraća, ali postoje rizične grupe kao što su hronični bolesnici, osobe koje boluju od šećerne bolesti, alkoholičari, kao i osobe iz asocijalne grupe stanovništva, odnosno osobe koje vode neuredan život. Podložno tlo za povratak bolesti predstavljaju i oni pacijenti koji nisu do kraja sproveli šestomjesečnu farmakološku terapiju.
Ljekari koji liječe pacijente oboljele od tuberkuloze svakodnevno edukuju oboljele i njihove porodice, a dodatne edukacije vrše i ljekari porodične medicine, kao i plućni dispanzeri na terenu.
Najbitnije kod prevencije tuberkuloze jeste očuvanje zdravog i jakog organizma, kao i detektovanje izvora zaraze oboljelih, kao i kontrola onih koji su dolazili u kontakt s bolesnikom.
