Uskoro je otkriveno da se radi o novom virusu, ozbiljnom akutnom respiratornom sindromu koronavirus 2 ili Sars-CoV-2. Bolest koju on izaziva nazvana je COVID-19. Doktor John Wilson objasnio je za The Guardian raspon bolesti COVID-19, objašnjavajući da u nekim slučajevima izostaju simptomi, dok se kod drugih oboljelih razvija ozbiljna bolest koja dovodi do upale pluća.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je novi koronavirus pandemijom i istaknula da većina oboljelih ima samo blage simptome slične prehladi. Prema njihovom izvještaju, oko 80 posto oboljelih od COVID-19 ozdravi bez potrebe za tretmanom. Samo jedna od šest osoba postaje ozbiljno bolesna i "ima poteškoće u disanju".
Kako ovaj virus pogađa ljude?
Profesor John Wilson s Kraljevskog australijskog koledža ljekara kaže da je kod skoro svih oboljelih s ozbiljnim simptomima COVID-19 prisutna upala pluća. On smatra da se svi oboljeli od novog koronavirusa mogu svrstati u četiri kategorije.
Najmanje ozbiljni slučajevi su ljudi koji imaju virus, ali nemaju simptome. Nakon njih dolaze oni s infekcijom gornjeg respiratornog sustava, to jest oni koji imaju temperaturu i kašalj i blage simptome kao što su glavobolja i konjunktivitis.
"Ovi ljudi s blažim simptomima i dalje mogu prenijeti virus, ali mnogi toga nisu svjesni", kaže on.
U najveću kategoriju spadaju oni koji su pozitivni na COVID-19 i koji u najvećem broju slučajeva završavaju u bolnici, a koji imaju simptome slične jačoj prehladi. U četvrtoj su kategoriji oni koji imaju ozbiljne simptome s upalom pluća.
"U Wuhanu se ispostavilo da je od onih koji su bili pozitivni na virus i koji su tražili medicinsku pomoć samo šest posto imalo ozbiljne simptome", ističe Wilson.
Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da su pod većim rizikom da razviju ozbiljne simptome stariji ljudi i oni sa zdravstvenim problemima kao što su visok krvni pritisak, srčane bolesti i bolesti pluća ili dijabetes.
Kako se upala pluća razvija?
Kada ljudi koji imaju COVID-19 počnu kašljati i imaju temperaturu, to je, prema Wilsonovim riječima, znak da je infekcija dospjela do respiratornog sistema, do zračnih otvora koji provode zrak izvan u tijelo.
"Zaštitni sloj ovih respiratornih organa oštećuje se, što dovodi do upala. Ovo izaziva iritaciju živaca pa čak i neznatna količina prašine može prouzrokovati kašalj. Ako se kašalj pogorša, iritacija se širi do jedinica za razmjenu plinova, koje se nalaze na kraju disajnih puteva. Ako se one inficiraju, reagiraju tako što izbacuju materijal nastao uslijed upale u zračne vreće, koje se nalaze na dnu pluća", objašnjava Wilson.
Ako se zračne vreće upale, dolazi do "prekomjernog izlijevanja materijala nastalog uslijed upale u pluća i razvija se upala pluća". Prema njegovim riječima, pluća puna materijala nastalog uslijed upale ne uspijevaju dostaviti dovoljno kisika u krvotok, što smanjuje sposobnost tijela da prima kisik i da se oslobađa ugljikov dioksid.
"To je najčešću uzrok smrti u slučaju ozbiljne upale pluća", kaže on.
Kako se upala pluća može liječiti?
Za sada ne postoji ništa što može spriječiti upalu pluća koju izaziva Covid-19. Ljudi isprobavaju veliki broj lijekova u nadi da će neka njihova kombinacija biti djelotvorna. Za sada ne postoji ustanovljeni tretman za liječenje, osim brige o oboljelima koja se pruža na odjelu intenzivne njege.
Ljudi se povezuju na mehanički ventilator (respirator) koji održava razinu kisika u njihovim plućima sve dok se ona ne oporave dovoljno da ponovno funkcioniraju normalno.
Wilson kaže da su pacijenti s virusnom upalom pluća pod rizikom da razviju i sekundarne infekcije pa preporučuje da se oni liječe i antibioticima i antivirusnim lijekovima. Ipak, u nekim slučajevima to nije dovoljno i upala pluća na kraju ima fatalan ishod.
Razlikuje li se upala pluća koju izaziva COVID-19?
Doktor Wilson tvrdi da postoje dokazi da bi upala pluća koju izaziva COVID-19 mogla biti posebno ozbiljna jer ona pogađa cijela pluća, a ne samo dijelove pluća.
"Kada imamo infekciju i u plućima i u zračnim vrećama, tijelo prvo reagira tako što pokušava uništiti virus i ograničiti njegovo razmnožavanje", objašnjava on i ističe da bi ova prva reakcija mogla biti slabija kod nekih grupa ljudi, uključujući one s bolestima srca i pluća i dijabetesom, kao i starije osobe.
Prema riječima stručnjaka, ljudi stariji od 65 godina općenito su pod većim rizikom od upale pluća, kao i oni s kroničnim bolestima pluća, srca, bubrega i jetra i oni koji imaju rak ili dijabetes, a pod rizikom su i pušači.
Bez obzira na to koliko zdrav život vodili, rizik od upale pluća povećava se s brojem godina jer naš imunološki sustav postaje slabiji pa se tijelo teže bori s infekcijama i bolestima.
