Fizička aktivnost u poznim godinama može utjecati na očuvanje mentalnog zdravlja
Stariji ljudi koji su bili fizički aktivni i dalje su imali generalno očuvano mentalno zdravlje, čak i ako je njihov mozak pokazivao znakove manjih lezija ili drugih simptoma povezanih s Alzheimerovom bolešću ili drugim demencijama, otkrili su istraživači.
"Fizička aktivnost može pružiti kognitivnu rezervu koja pomaže u očuvanju mozga čak i ako čovjek pati od demencije. Čini se da životni stil igra glavnu ulogu u održavanju uma oštrim i u poznim godinama", rekao je vodeći istraživač dr. Aron Buchman.
Druge studije su pokazale da zadržavanje socijalne i mentalne aktivnosti starijih osoba također poboljšava moždane sposobnosti.
"Ovo govori da aktivniji životni stil, koji uključuje fizičke, kognitivne i društvene aktivnosti, može pomoći u održavanju spoznajnih svojstava na visokom nivou kod starijih osoba", rekao je on.
Buchman je rekao i to da još uvijek nije naučno poznato koji faktori direktno štite mozak i koja je vrsta vježbe najbolja. Naglašeno je kako je potrebno još više istraživanja.
"Čak i ako nemamo konkretne medicinske tretmane za Alzheimerovu bolest, smatramo da aktivniji način života može zaštititi vaš mozak", rekao je Buchman.
Za potrebe istraživanja Buchmanov tim je pregledao 454 starije osobe od kojih je 191 imala demenciju. Učesnici su imali fizičke testove i testove pamćenja i razmišljanja svake godine tokom 20 godina istraživanja. Svi ispitanici su odlučili nakon smrti svoj mozak ustupiti istraživačima za potrebe finaliziranja studije. Nakon što su učesnici umrli istraživači su pregledali njihov mozak tragajući za znakovima demencije ili Alzheimerove bolesti. Prosječna starost u vrijeme smrti bila je 91 godina.
Otprilike dvije godine prije smrti svaki sudionik je određeni vremenski period nosio akcelerometar koji je mjerio njihovu fizičku aktivnost tokom cijelog dana. Njihove aktivnosti uključivale su čišćenje kuće i vježbe. Istraživači su otkrili da su učesnici koji su bili najaktivniji imali bolje sposobnosti razmišljanja i pamćenja od onih koji su bili manje fizički aktivni. Ljudi koji su imali bolje motoričke sposobnosti također su imali bolje sposobnosti razmišljanja i pamćenja, pokazalo je istraživanje.
Veza između povećane tjelesne aktivnosti i boljeg razmišljanja ostala je konzistentna bez obzira na to da li je učesnik imao demenciju ili ne. Čak je i blago intenziviranje fizičke aktivnosti pomoglo smanjivši rizik od demencije za 31 posto. Povećanje motoričkih sposobnosti povezano je s 55 posto manjim rizikom, zaključila je Buchmanova grupa.
Buchman je rekao da fizička aktivnost i motoričke sposobnosti čine osam posto razlike u rezultatima učesnika na testovima razmišljanja i pamćenja. Čak i ljudi u poznim godinama koji tokom većine života nisu bili fizički aktivni mogu imati koristi od vježbanja.
Izvještaj je objavljen u online časopisu Neurology.
