Koronavirus-stres pogađa i mlade: Psiholozi savjete dijele preko društvenih mreža
Neophodno je postaviti pitanje zbog čega mlađe generacije nisu optimistične. Suludo je vezati pesimizam sa samo jednim problemom u svijetu, pa bi se samim time dala sastaviti lista svega što je pod upitnikom u posljednjih nekoliko godina. Krenimo od visokih životnih troškova, nastavimo prema skoro nemogućem pronalasku posla u struci, klimatskoj krizi... I ne zaobiđimo novonastali problem – pandemiju koronavirusa.
COVID-19 kao prva veća svjetska kriza u životima mladih
Iako bi se o svim problemima koji muče mlade moglo razgovarati satima, s psihologinjom Nerminom Vehabović-Rudež govorili smo o tome koliko je konkretno kriza zvana COVID-19 utjecala na one koji tek počinju praviti ozbiljnije planove za budućnost. Stres i anksioznost koje je donijela pandemija osjetili su i oni zdravi, a onima koji su se već borili s psihičkim problemima ovakvo nešto samo je dodatno "otežalo breme" koje nose.
"Rekla bih da je novonastala kriza više pogodila mlađe nego starije generacije, bar ako je suditi po porukama koje dobijamo. Javljaju nam se u velikom broju, šokirani su, ovo je nešto veće od bilo čega što su do sada doživjeli i nerijetko postavljaju isto pitanje 'Kad će se sve ovo okončati?'“, započinje Vehabović-Rudež.
Ne treba izostaviti ni druga pitanja: Hoću li maturirati/diplomirati? Šta se dešava s planovima za ljeto? Zašto ne možemo izaći iz kuća? Zašto se sve ovo dešava? Kada ćemo moći ponovo vidjeti svoje prijatelje?
"Pitanja je zaista mnogo. Mlađe je sve ovo više pogodilo zato što se do sada nisu susreli sa sličnim stvarima, dok stariji iza sebe imaju iskustvo, znanje i na neki način su pripremljeni za vanredne situacije", objašnjava psihologinja.
Naša sagovornica nam otkriva interesantan podatak, mlađe generacije, za razliku od starijih, vrlo rijetko ili nikako ne zovu na telefon, već se služe društvenim mrežama kako bi komunicirali s psiholozima i zatražili savjet i podršku. Pod ruku s neizvjesnošću stvaraju se i anksioznost, stres i strah od nepoznatog, što su glavni razlozi njihovog javljanja psiholozima.
"Nisu sigurni kako će se to njihov život nastaviti sada kada je cijeli svijet stao. Opet kažem, treba ih shvatiti, ovakvo nešto nikada nisu doživjeli, pa se nerijetko susrećemo i s frustracijom: 'Malo je nedostajalo da diplomiram, šta mogu sada? Trebao sam početi studirati vani...' i tako dalje", govori Vehabović-Rudež.
Koronavirus nije opasan za mlade, što ne znači da su "nevidljivi"!
No ovo nisu jedine brige mladih, pa se tako u mnogim njihovim razgovorima povlači pitanje koliko zapravo koronavirus može naštetiti mlađim generacijama. Ovo pitanje visi u zraku još od početka aprila, kada je od posljedica oboljenja COVID-19 preminuo trinaestogodišnjak u Velikoj Britaniji. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tada je ponovo naglasila ono što je vrlo važno zapamtiti: "Što ste stariji, to biste mogli biti osjetljiviji na koronavirus. Ovo, naravno, ne znači da su mlađi ljudi 'nevidljivi' za ovu bolest, ali se svakako nalaze u najmanje rizičnoj skupini".
Na koncu razgovora Vehabović-Rudež poziva mlade, ali i sve one koji osjete potrebu za razgovor, da svoje probleme podijele s psiholozima koji su raspoređeni preko brojeva telefona širom Bosne i Hercegovine. Sve informacije možete pronaći na Facebook grupi podrške koju su kreirali psiholozi kako bi ostali u kontaktu s ljudima preko društvenih mreža.
"U ovom periodu posebno shvatamo koliko je važno brinuti o našem mentalnom zdravlju i koliko se psihički problemi mogu odraziti na naše tijelo. Sasvim je normalno osjetiti anksioznost, strah, izgubiti se u svemu što se dešava... Ali je važno i zapamtiti kako uvijek postoji neko ko će vas saslušati i dati vam savjet, stoga ne oklijevajte pozvati brojeve telefona, stručnjaci su tu da vam pomognu!", zaključuje psihologinja.
Osim toga, na usluzi su vam i studenti psihologije koji su odlučili iskoristiti svoje slobodno vrijeme kako bi pomogli drugima. Kontaktirajte profil "Tvoja sam podrška", gdje ćete sigurno pronaći nekoga za razgovor.
Vrijeme u samoizolaciji možete iskoristiti za pronalaženje novih hobija, završavanje kućnih obaveza za koje ranije niste imali vremena... Oslonite se na svoju kreativnu stranu, stvarajte, čitajte i gledajte filmove, savjetuju psiholozi. Nemojte se ograničiti na samo sat-dva dnevno, u hobijima uživajte onoliko koliko vi smatrate da je potrebno.
"Karantin lista"
Još uvijek nije poznato kada će se kriza okončati, ali je sigurno da ne trebate gubiti vrijeme na čekanje i priželjkivanje da ovome dođe kraj. Iskoristite ga što bolje možete. Prema savjetima koje prenosi stranica Young Minds, gdje su tinejdžeri napisali nekoliko savjeta drugim tinejdžerima, postoji nekoliko stvari na koje se mogu fokusirati za vrijeme boravka u izolaciji.
Postavite minimalno jedan cilj za svaki dan, nešto čemu ćete se posvetiti i završiti prije nego isteknu ta 24 sata. Ne morate isplanirati šta ćete raditi svaki minut u danu, ali možete pisati sve što biste voljeli završiti, recimo, do kraja sedmice. Križajte ono što ste napisali čim to završite, tako ćete se osjećati dosta produktivnije.
Kontaktirajte prijatelje i porodicu s kojima se niste čuli, s ljudima koji vam nedostaju razgovarajte preko kamere. Ostanite aktivni! Čak i ako ste odvojeni od prijatelja, možete obavljati zajedničke treninge i vježbe putem (video) poziva: "Napravite karantin listu, na nju napišite sve što ste oduvijek željeli završiti, vidjeti, pročitati, a za to ranije niste imali vremena. Ne zaboravite redovno jesti, dovoljno spavati i svaki dan unositi dovoljno tekućine u organizam, brinite o sebi".
