Ljudi stariji od 60 godina imaju veći rizik od dobijanja koronavirusa

Najviše pažnje trebali bi obratiti ljudi koji imaju 80 godina. Prema podacima koji su objavljeni u jednom medicinskom časopisu, od 72.000 pregledanih Kineza koji su imali koronavirus, ukupna stopa smrtnosti je bila 2,3 posto. Ali kod ljudi starijih od 80 godina, stopa smrtnosti je narasla na 15 posto.

Ako živite u području u kojem vlada epidemija, imate veći rizik od zaraze.

Koje mjere predostrožnosti biste trebali odmah poduzeti?

"Otkažite sve nevažne preglede kod liječnika", kaže liječnica Carla Perissinotto.

Bilo da je to rutinski pregled, zakazan pregled za praćenje stabilnog stanja ili bilo kakav manje važan pregled koji može pričekati, onda bi bilo bolje odgoditi ga.

Ako imate važan pregled, razmislite o tome da ga obavite videopozivom ili putem mobitela. Telehelt tehnologija omogućava ljekarima komunicirati sa svojim pacijentima koji možda nisu u stanju napustiti svoje domove.

Recite svojoj porodici, prijateljima, komšijama i kolegama ako ste zabrinuti za svoje zdravlje. Odredite nekoga od njih da vam bude kontakt u hitnim slučajevima, kojeg ćete moći nazvati kada ste zabrinuti i zamoliti za pomoć.

U suprotnom, radite ono što biste radili i tijekom sezone obične gripe: često perite ruke i radite to na ispravan način. Koristite sredstva za dezinfekciju ruku kada vam sapun i voda nisu dostupni, iako je, svakako, pranje ruku bolja opcija.

Što biste trebali nabaviti?

Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju nabaviti dovoljno namirnica i sredstava za higijenu koje vam mogu duže trajati, ali naglašavaju da ne postoji određeno vrijeme za izbijanje i trajanje ove epidemije.

Nabavite pastu za zube, deterdžente, filtere za vodu, napravite i zaledite obroke ako ste zabrinuti hoćete li imati dovoljno hrane.

Ali opskrbljivanje lijekovima na vrijeme nije uvijek moguće, što potvrđuje i doktorica Perissinotto. Ako nije moguće napraviti zalihu lijekova za duži period, iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju naručivati ih poštom.

Koje dnevne aktivnosti biste trebali promijeniti?

Stariji ljudi koji žive u područjima u kojima se epidemija širi, trebali bi obratiti posebnu pažnju.

Izbjegavajte javna okupljanja ili prostorije sa slabom ventilacijom, gdje je rizik od prenošenja zaraze veći. Ne trebate se u potpunosti isključiti iz javnog života, samo trebate biti oprezni. Stariji odrasli bi trebali nastaviti vježbati i jesti pravilno, kao što trebaju raditi i u bilo koje drugo doba godine.

I naravno, konstantno i pravilno pranje ruku prije, tokom i nakon izlaska u javnost je obavezno.

Kako biste se trebali nositi s putovanjima?

U Centru za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuju da starije osobe izbjegavaju putovanja avionom ako nisu nužna. Mnoge aviokompanije već su smanjile broj letova za narednih nekoliko mjeseci.

Za sada je pametno držati se dalje od krstarenja, također. Putnici na kruzerima su izloženiji riziku prenošenja virusa s osobe na osobu, tako da, ako ste imali u planu odlazak na krstarenje, možda je najbolje to otkazati.

Što biste trebali znati o samoizolaciji?

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje da visokorizične grupe zajednica u kojima vlada epidemija, ostanu u kućama što je duže moguće i da se ljudi, koji sumnjaju da su bolesni, izoliraju.

Ipak, dugoročna izolacija može biti štetna. Perissinotto je proučavala efekte društvene izolacije kod starijih ljudi i rekla je da su usamljenost i depresija "veliki rizici za smrtnost".

"Ne vjerujem da je potpuno izbjegavanje kontakata s društvom rješenje. Da, postoji nekakva opreznost koju moramo imati i distancirati se od društva, ali isto tako moramo paziti da se ne izoliramo previše, jer i to može biti veoma štetno", kaže Perissinotto.

Dakle, ako se morate izolirati:

Ne prekidajte kontakt s prijateljima i porodicom. Budite u kontaktu kako biste ih izvještavali o svom stanju i suzbili dosadu. Ako ste članovi grupa koje se još uvijek sastaju i niko od članova još uvijek nije bolestan, Perissinotto kaže da bi trebalo biti u redu i dalje ići na okupljanja.

Samo obratite pažnju. To je individualan izbor i, ako bi vam izostanak s okupljanja smanjio zabrinutost, i to je u redu.

Ako odlučite ići, perite ruke sapunom, obavezno.

Što vaša porodica može učiniti?

Kako bi vam pomogli, članovi vaše porodice moraju razmišljati unaprijed.

Perissinotto preporučuje da porodica, prijatelji i susjedi starijih ljudi naprave popis određenih stvari za slučaj da se starija osoba mora izolirati u svojoj kući.

Ima li ta osoba sve što joj je potrebno kako bi provela određeno vrijeme zatvorena? Ako nema, pomozite joj pripremiti zalihe.

Ako je osoba koja se brine o njima bolesna, postoji li neko ko bi je mogao zamijeniti? Napravite plan kako biste bili sigurni da će starija osoba imati adekvatnu njegu ako se razboli.

Ako imaju dogovoren pregled kod ljekara, putem videopoziva ili drugih tehnologija, hoće li znati kako mu pristupiti? Pokažite im kako koristiti tehnologiju koja im je potrebna kako bi komunicirali sa svojim ljekarom.

Pripremljenost i održavanje kontakta mogu pomoći porodicama ako se starija osoba mora izolirati, smatra Perissinotto.

Naravno, bolesni članovi porodice ne smiju posjećivati stariju osobu i mogu je kontaktirati putem telefona ili videopoziva. Ako je mlad i zdrav član porodice potencijalno dolazio u kontakt s oboljelim od koronavirusa, trebao bi se izolirati i izbjegavati viđati starije članove porodice, podložne zarazi.

Što biste trebali znati kada su u pitanju starački domovi?

Samir Sinha kaže da je prirodno brinuti za starije članove svoje porodice koji se nalaze u staračkim domovima ili drugim ustanovama za njegu, jer tu stariji ljudi i ljudi s hroničnim bolestima (i jedni i drugi spadaju u visokorizične grupe) žive zajedno u malom prostoru.

Dobre vijesti: Većina staračkih domova i drugih ustanova su dobro pripremljeni za pandemiju.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti osiguravaju obuku kako se ponašati tokom pandemije na takvim mjestima. Ako ste zabrinuti za sigurnost člana svoje porodice ili želite saznati nešto više o protokolu koji se primjenjuje u ustanovi u kojoj se nalazi, kontaktirajte zaposlene u toj ustanovi.

Što biste trebali učiniti kada posjećujete nekoga u staračkom domu?

Ovo ovisi i o tome jesu li u tom staračkom domu dozvoljeni posjeti.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti ne preporučuje pokrivanje i stavljanje maske posjetiteljima u staračkim domovima, osim onima koji pokazuju simptome kao što su kašalj i kihanje. Uz to se preporučuje i da se posjetitelji pregledaju prije nego što posjete starački dom.

Neke ustanove za trajnu njegu zabranjuju posjete kako bi zaštitile svoje pacijente. Nazovite ustanovu u kojoj se nalazi član vaše porodice kako biste se na vrijeme informirali o njihovim trenutnim pravilima i pronašli nekakav način da komunicirate s članom svoje porodice koji se tamo nalazi.

Ovo bi se, svakako, trebalo podrazumijevati, ali ako ste bolesni, nemojte ići u posjet.

Što učiniti ako ste zaraženi?

Ako mislite da imate koronavirus: Ostanite kod kuće i nazovite svog ljekara. Ako on smatra da trebate doći i testirati se, ograničite kontakt s drugim ljudima i ne koristite javni prijevoz. Dok ste u ordinaciji, mogu vam dati masku za lice koju ćete nositi.

Ako vaš ljekar nije odmah dostupan: Razmislite o tome da nazovete lokalnu liniju za koronavirus. Neke državne i gradske uprave imaju posebne brojeve koje možete nazvati i razgovarati o simptomima i saznati više o tome kako virus utiče na zajednicu. Imajte na umu da ove telefonske linije služe za informacije i ne mogu vam dijagnosticirati koronavirus ili vas testirati na njega.

Ako vam je dijagnosticiran koronavirus i vaša bolest je blaga: Vaš ljekar vam može savjetovati da ostanete kod kuće dok se ne oporavite. Ako su vam simptomi ozbiljniji, možda ćete biti hospitalizirani kako bi medicinsko osoblje mogli pratiti vaše stanje.