Zdravlje
0

Među otpuštenim radnicima veći rizici od depresije i drugih oboljenja

FENA
Među otpuštenim radnicima slovenskih preduzeća koja su najprije restrukturirana, a onda ipak završila u stečaju, broj depresivnih oboljenja tri puta je viši od nacionalnog prosjeka, a izloženi su i povećanom riziku od dijabetesa, povećanog krvnog pritiska i oboljenja želuca, pokazala je prva takva studija u Sloveniji.

Istraživanje pod naslovom "Stečajevi preduzeća i utjecaj na zdravlje" vođeno je od 2012., a proveo ga je Klinički institut za medicinu rada ljubljanskog Univerzitetskog kliničnog centra (UKC).

Riječ je o prvoj studiji koja se bavila promjenama u zdravlju zaposlenih u nekad velikim poslovnim sistemima koji su unatoč organizacijskim i poslovnim promjenama, te provedenom restrukturiranju koje se često svodilo na masovno otpuštanje radnika završila u stečaju, što se događalo od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, pa sve do danas.

"Studija je pokazala ono što je već poznato i iz međunarodnog iskustva, a to je da grubo poslovno restrukturiranje duboko naruši zdravlje radnika ako se iz tog procesa isključi čovjek", rekla je ravnateljica Kliničkog instituta za medicinu rada Metoda Dodič-Fikfak.

Istraživanje zdravstvene slike 1.047 nekadašnjih zaposlenika velike tekstilne industrije "Mura", većinom žena, tako je pokazala da ih je 38,3 posto depresivnih, četvrtina se susrela s kliničkom depresijom, a svaki osmi zaposlenik pomislio je i na samoubojstvo.

To je drastično više od nacionalnog prosjeka iz ispitivanja o zdravstvenom stanju Slovenaca u istraživanju CINDI iz 2012. Isto tako, među nekada zaposlenima u Muri dva puta je više slučajeva povećanog krvnog pritiska od prosjeka, a 80 posto je više slučajeva čira na želucu ili dvanaestercu.

Mura je nekad bila renomirana kompanija i konfekcijska marka. Krajem 80-ih zapošljavala je čak 6.500 radnika, uglavnom žena i djelovala kao socijalni stabilizator u regiji koja je inače manje razvijena od slovenskog prosjeka.

Prije dvije godine je završila u stečaju, nakon više neuspješnih pokušaja privatizacije, restrukturiranja i promjena tokom kojih je jedina konstanta bilo stalno smanjivanje broja zaposlenih.

Zbog konkurencije iz zemalja s jeftinijom radnom snagom Mura se nije uspjela održati unatoč pokušajima da se revitalizira državnim subvencijama.