Na koji način funkcionalna medicina može pomoći kod autoimunih i bolesti štitnjače?

I iako na našim prostorima i nije toliko rasprostranjena i popularna kao na zapadu, funkcionalna medicina dobija sve više pristalica u vidu ljekara, ali i entuzijasta koji su odlučili educirati se u ovoj oblasti i učiniti nešto za poboljšanje vlastitog zdravlja. U Hrvatskoj je donedavno bila aktivna "Bioleptir - udruga za pomoć i potporu oboljelima od bolesti štitnjače" koja je osnovana sa ciljem informisanja oboljelih o svim relevantnim faktorima koji utječu na funkciju štitnjače, te edukacije o zdravoj, balansiranoj i pravilnoj prehrani bez koje izliječenje i terapija nisu mogući.

Članice Udruženja Bioleptir su osnovale i Facebook grupu Štitnjača-prirodni hormoni i alternativa koja danas broji preko 11.000 članica i članova, a na društvenim se mrežama mogu pronaći i brojne druge zajednice i grupe koje pružaju podršku ljudima koje se bore sa bolestima štitnjače i drugim autoimunim bolestima.

Morana Rozić, jedna od članica grupe, po profesiji je arhitektica, te sudski tumač za engleski i talijanski jezik, no i sama ima hashimoto, autoimuno oboljenje štitnjače, te je bila žrtva krivo postavljene dijagnoze zbog koje je njeno zdravlje bilo narušeno. Iz tog je razloga odlučila educirati se u polju funkcionalne medicine i pomoći drugim ljudima s autoimunim oboljenjima.

Važno je pronaći uzrok, a ne maskirati simptome

Morana Rozić u razgovoru za Klix.ba navodi kako su ranije ljekari uspostavljali dijagnozu uzimajući detaljnu anamnezu pacijenta, povezujući grupe simptoma u cjelinu i tražeći uzrok, no kako je danas nažalost situacija potpuno drugačija.

"Ljudski organizam funkcioniše kao velika i kompleksna cjelina, a ne kao pojedini organi koji nemaju veze s drugima. Tako nas se za simptome takozvane depresije pošalje psihijatru, za promjene na koži dermatologu, za oslabljen, zamagljen vid oftalmologu, a sve to mogu biti simptomi loše funkcije štitnjače. Čovjeka 'podijele' na sisteme organa, te maskiraju simptome, a ne diraju u uzrok", pojašnjava Rozić i dodaje kako su uzrok koji može pridonijeti razvoju bolesti štitnjače vrlo često razni virusi, bakterije i ostale infekcije, te trovanje teškim metalima.

Jedna od najčešćih reakcija ljekara tradicionalne medicine na pomen istraživanja na internetu je skepsa i kritika, budući da ljekari koji posjeduju diplomu medicine ne žele da se njihovi pacijenti "igraju" doktora. Na upit o tome kako doći do relevantnih informacija, a pri tome izbjeći zamku lutanja u moru informacija koje znaju biti i neprovjerene i nerelevantne, Rozić odgovara:

"Za mene je bilo ključno saznati da postoje određene informirane grupe ili forumi. Nije lako u moru podataka razlučiti koje su informacije relevantne, a koje to nisu, a to možemo razlučiti samo informisanjem, dugim i mukotrpnim putem i proučavanjem relevantnih naučnih studija. Razumijevanjem nauke kojom se niko od nas nije nikad namjeravao baviti. Jedan od ljekara kojima se najviše divim, harvardski profesor Alessio Fasano kaže da će nam većina ljekara reći da se 'manimo ćorava posla' i te odluke prepustimo njima, ali da se nikad ne smijemo pokolebati i odustati od traženja odgovora. Ako ste na terapiji i imate bilo koji od simptoma, niste adekvatno liječeni i to je poraz vašeg ljekara."

Alternativa: Liječenje prirodnim hormonima

Osobe s oboljenjima štitne žlijezde vrlo često se suočavaju sa činjenicom da terapija sintetičkim hormonima ne djeluje, te stoga ljekari funkcionalne medicine preporučuju liječenje prirodnim hormonima štitnjače. Radi se zapravo o ekstraktu svinjske štitnjače, poznatijem i kao NDT.

U slučaju hipotireoze, odnosno oslabljenog lučenja hormona štitnjače, preporučena standardna terapija je sintetski hormon tiroksin, T4 koji se na našim tržištima prodaje pod imenom Euthyrox ili Letrox (u Srbiji i Tivoral).

"Problem sa sintetičkim lijekovima je taj što T4 nije jedini hormon koji luči štitnjača; postoje i hormoni T3, T2 i T1 te kalcitonin, tako da većina pacijenata uz ove lijekove i dalje ima simptome hipotireoze zato što on jednostavno nije dovoljan, a višak jednog hormona uzrokuje disbalans s ostalima. Ono što zagovaramo, po uzoru na ljekare funkcionalne/integrativne medicine jest superiorniji proizvod - ekstrakt svinjske štitnjače koji sadrži bioidentične hromone i koji se kolokvijalno naziva prirodnim hormonima. To je lijek jednako kao i Euthyrox, međutim puno je duže na tržištu, od kraja 19. stoljeća", navodi Rozić.

Pored toga, izuzetnu važnost u dovođenju autoimune bolesti u remisiju ima rješavanje vitaminsko-mineralnih deficita u organizmu, budući da su brojna istraživanja pokazala kako osobe s oboljenjima štitne žlijezde najčešće imaju manjak vitamina D, B12, magnezija, nizak feritin itd.

Važnost prehrane u tretiranju autoimunih oboljenja

I iako zvanični uzrok autoimunih stanja još uvijek nije poznat, brojni stručnjaci u oblasti funkcionalne medicine smatraju kako se on krije upravo u pogrešnoj prehrani, problemima u sistemu za varenje poput npr. sindroma propusnih crijeva koji podstiče autoimunu reakciju organizma. Iz tog se razloga osobama s autoimunim stanjima preporučuju paleo prehrana i autoimuni protokol (AIP) koji se zasnivaju na izbacivanju procesirane hrane i vraćanju izvornoj ljudskoj prehrani.

"Autoimune bolesti su bolesti imunološkog sistema, a ne pojedinog organa koji nastrada. S obzirom na to da se većina imunološkog sistema nalazi u crijevima, pojednostavljeno možemo reći da su autoimune bolesti - bolesti crijeva. Također, gotovo sve bolesti štitnjače su autoimune. Da bismo razvili autoimunu bolest, moramo imati propusna crijeva, odnosno bolesna crijeva koja u organizam propuštaju puno veće molekule (npr. gluten, toksini, mikrobi) koje ne bi smjele biti u krvotoku, nakon čega se organizam aktivira i stvara upalu da bi ih se riješio. Nepravilnom prehranom i dalje potičemo razvoj propusnih crijeva. To je proces koji traje godinama, čak i desetljećima i jednak je za svaku autoimunu bolest. Svaki zalogajem bolest ili razbuktavamo ili dovodimo u remisiju", pojašnjava Rozić.

Najproblematičnije namirnice za osobe s autoimunim stanjima su žitarice koje su u posljednjih pedesetak godina izložene inženjeringu, te se u ovom kontekstu najviše govori o štetnosti glutena, ali i mliječni proizvodi koji sadrže protein kazein koji može podsticati upalne procese u tijelu.

Rozić smatra kako je promjena prehrane nužna za osobe s autoimunim stanjima kako bi zaliječile crijeva, poboljšale apsorpciju nutrijenata i dovele bolest u remisiju.

"Čini mi se, nažalost, da velik broj ljudi podcjenjuje važnost pravilne prehrane te iskušava razne naučno nedokazane čudesne lijekove ili tretmane. Pravilna prehrana nije pomodna dijeta koju ćemo provoditi određeno vrijeme, nego je to drugi, zdravi način života koji moramo prihvatiti zauvijek. Bolest se razvijala godinama, tako da ne možemo očekivati da će koji mjesec pravilne prehrane popraviti situaciju."

Autoimune bolesti, pa tako i bolesti štitnjače se ne mogu izliječiti, ali se svakako mogu dovesti u remisiju, te osoba može voditi normalan i kvalitetan život, smatra Rozić.

"Puno je pozitivnih primjera i to su obično osobe koje su se same izbavile iz bolesti. Remisiju potvrđuju i nalazi antitijela, a i nestanak simptoma. Suprotno izjavama ljekara da se antitijela nikad neće spustiti, mi svakodnevno dokazujemo da je to itekako moguće postići. Autoimune bolesti jesu genetski uvjetovane, što je loša vijest, jer gene ne možemo mijenjati. Međutim, postoji i druga, odlična vijest - genetika čini samo jednu četvrtinu autoimune bolesti, za ostale tri četvrtine sami smo odgovorni, odnosno gene možemo držati pod kontrolom, možemo upravljati ekspresijom gena i tako spriječiti, ali i bolest dovesti u remisiju."