Ne dozvolite da vam dijabetes slomi srce

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrtnosti i u Bosni i Hercegovini. Dijabetičari imaju dva do četiri puta veći rizik za srčani ili moždani udar, svakih osam sekundi u svijetu neko umre zbog dijabetesa i komplikacija, dok svakih pet minuta neko sa dijabetesom doživi srčani udar.

Danas su dostupne savremene terapije za dijabetes, koje pored sniženja i kontrole nivoa šećera u krvi, imaju i kardiovaskularne koristi. Kardiovaskularne komplikacije predstavljaju i dodatno opterećenje za fondove zdravstvenog osiguranja.

Dijabetes predstavlja globalni zdravstveni problem od kojeg boluje više od 452 miliona ljudi, a očekuje se da će taj broj 2045. godine biti 629 miliona. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini od dijabetesa boluje 399 hiljada pacijenata, od čega veliki broj nije ni svjestan da ima dijabetes. Dijabetes tip 2 također je povezan sa visokim krvnim pritiskom i visokim holesterolom što povećava rizik za pojavu brojnih komplikacija kao što su srčani udar, moždani udar i periferna arterijska bolest (PAD).

"Svaka treća osoba sa dijabetesom tip 2 ima neku kardiovaskularnu bolest, a 70 do 80 posto osoba sa dijabetesom tip 2 su pod visokim rizikom od KV bolesti. Skoro svaki peti pacijent (18%) u prvih 5-6 godina nakon dijagnosticiranja dijabetesa tip 2 doživi prvi KV problem. Zbog ovog je posebno važno da su usvojene Smjernice Evropskog udruženja kardiologa koje podrazumijevaju da se adekvatno tretiraju svi pacijenti sa dijabetesom, te da se vodi računa i o njihovom kardiovaskularnom zdravlju", istakao je doc.dr. Nabil Naser, predsjednik Skupštine Udruženja kardiologa BiH, koji je učestvovao u kreiranju ovog dokumenta i njegovog uvođenja u primjenu u Bosni i Hercegovini.

Osobe sa dijagnosticiranim dijabetesom tip 2 svoje ljekare trebaju pitati zašto su izloženi većem riziku za srčani i moždani udar. U razgovoru sa svojim ljekarom mogu se raspitati kako mogu smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara, te dobiti više informacija o tome šta sve može utjecati na smanjenje rizika, poput smanjenja tjelesne težine. Dogovarajući adekvatnu terapiju, važno je raspitati se da li lijekovi koje uzimaju za terapiju dijabetesa smanjuju ne samo šećer u krvi već i rizik od srčanog i moždanog udara.

Kardiovaskularne komplikacije predstavljaju i dodatno opterećenje za fondove zdravstvenog osiguranja. Među nekoliko zemalja Istočne Evrope, troškovi po pacijentu sa dijabetesom najveći su u Bosni i Hercegovini i iznose više od 700 eura godišnje, a ukupni godišnji troškovi liječenja KV komplikacija prelaze nekoliko miliona eura na godišnjem nivou. Značajan dio ovih novčanih sredstava za liječenja komplikacija može se sačuvati adekvatnom i blagovremenom preventivnom terapijom kardiovaskularnih komplikacija dijabetesa.