Odlaganje alarma na 30 minuta bi zapravo moglo biti dobro za vas, evo i zašto
Ljudi koji su dobili dodatnih pola sata sna imali su bolji učinak na moždanim testovima nakon buđenja od onih koji su skočili pravo iz kreveta.
Dr. Tina Sundelin, sa Univerziteta u Štokholmu, rekla je: "Nalazi pokazuju da nema razloga da prestanete da spavate ujutro ako uživate. U stvari, može čak pomoći onima koji imaju jutarnju pospanost da budu malo budniji kada ustanu".
Naučnici su povećanje performansi sveli na to da se ne probudite previše naglo iz REM sna, kada se većina snova dogodi.
Tim je izveo dva eksperimenta. Prvi, koji je proučavao 31 uobičajenog drijemača, otkrio je da je 30 minuta drijemanja ili poboljšalo ili nije uticalo na performanse na testovima pamćenja, koncentracije i matematike u poređenju sa iznenadnim buđenjem.
Ljudi su izgubili oko šest minuta sna, ali odgoda ih je spriječila da se previše miješaju tokom dubokog sna. Nije bilo jasnih efekata na nivoe hormona stresa, jutarnju pospanost, raspoloženje ili strukturu sna tokom noći.
Drugi dio studije analizirao je jutarnje navike buđenja 1.732 odrasle osobe. Otprilike dvije trećine (69 posto) reklo je da koristi funkciju odgode ili postavlja više alarma barem "ponekad".
Vrijeme provedeno u drijemanju dnevno se kretalo od jedne do 180 minuta, sa prosjekom od 22. Snoozers su obično bile mlađe "noćne sove" koje su sveukupno manje spavale.
Najčešći razlog za drijemanje bio je "osećaj previše umoran da bi se probudio", praćen "dobro je" i želja da se "budim sporije/blaže".
Iako su se učesnici osjećali podjednako pospano nakon buđenja u oba stanja, postigli su bolji rezultat kada im je prethodno bilo dozvoljeno 30 minuta drijemanja.
Međutim, to ih nije natjeralo da se osjećaju manje umorno ili negativno.
"Ako prvi alarm prekine sporotalasno ili REM spavanje, odgoda može omogućiti mogućnost da se dođe do lakše faze sna prije nego što se mora potpuno probuditi", dodaje.
